Što smatrate najvećim ostvarenim ciljevima koji su bitni za Konavle u prethodnim mandatima?
Što smo dobili Općinu, obnovili popaljena ognjišta i vratili stanovništvo u Konavle – to je za mene najvažnije. Sve ostalo je sporedno. Dvadeset godina radimo, obnavljamo i skrbimo o svojem novcu. Novac nigdje ne ide osim žiteljima naše općine. Danas mi je nezamislivo da se s tim novcem upravlja sa Straduna. Odgovorno smo upravljali dobivenim novcem te je zgodno istaknuti kako je samo 8% proračunskog novca pošlo na troškove općinske administracije, a to je jedinstveni primjer u našoj državi.
Što mogu Konavljani očekivati sljedeće četiri godine što se tiče kapitalnih projekata?
Dakle, naša je najveća boljka Konavosko polje. Moramo ga privesti svrsi, to je moja želja. Mnogi mi spočitavaju kako tu nisam bio aktivan. Ne želim se opravdavati, ali vjerujte najmanje je tu moje krivnje. Trebamo riješiti problem navodnjavanja u polju i povrata zemlje. Također izgradnja škole u Cavtatu je od prioriteta kao i proširenje vrtića na Grudi te izgradnja doma za starije osobe. Ovih dana je raspisan natječaj za projektiranje kanalizacije na Grudi i Moluntu što je isto tako značajno. Vrlo žurno moramo riješiti problem reciklaže otpada i u tom smjeru poduzimamo značajne korake. U mnogim smo projektima bili prvi u Hrvatskoj i nema nikakvog razloga da tako ne nastavimo.
Jedan ste od osnivača HDZ-a na ovim prostorima i nikada niste napustili stranku, ni u najtežim vremenima. Mogu li se, prema vašem mišljenju, teškim vremenima za stranku smatrati i posljednja događaja konavoskog HDZ-A? Prolazi li konavoski HDZ kroz krizu i što je dovelo do toga?
Ne, to nikako ne bih nazvao krizom. Sasvim je normalno da ljudi pristupaju i odlaze iz stranke. Znate, desnica je nekako rascjepkana jer nemamo neku jedinstvenu ideologiju. Pogledajte kada su u pitanju izbori na državnom razini za predsjednika države - bude pet ili više kandidata s desnice, a ljevica u pravilu nastupa jedinstveno. Mislim da nam je svima zajednički cilj boljitak Domovini ali različiti su putevi kojima želimo doći do cilja. Eto i u Konavlima imamo osam lista i većina tih lista je desne provenijencije
Koji je vaš stav po pitanju Prevlake i razganičenja?
Kao prvo, treba poštovati buduću odluku suda glede povrata zemljišta vlasnicima zemlje. Razgraničenje žurno treba i Crnoj Gori i Hrvatskoj. Imam osjećaj kako i jedna i druga strana zataškava problem i ne želi ga riješiti. Koji su to razlozi mogu samo pretpostaviti, ali u konačnici to treba riješiti.
Kako demografski obnoviti Konavle?
Demografski stojimo dobro u odnosu na druge krajeve naše Domovine. Dokaz tome je i potreba za proširenjem vrtića. Konavle imaju budućnost, one svojom ljepotom plijene i jednostavno to je kraj koji je poželjan za stanovanje.
Kako gospodarski iskoristiti Konavosko polje?
Već sam rekao, potrebno je prvo riješiti imovinsko-pravne odnose te problem navodnjavanja. Uvjeren sam kako možemo ovaj problem riješit kroz iduće četiri godine.
Što namjeravate još raditi po pitanju razvoja agroturizma u Konavlima?
Mi u Konavlima imamo udrugu koja potiče i razvija agroturizam. Načelno ideja nije loša, ali osobno im spočitavam način na koji je to krenulo. Sada o tome neću govoriti, neka ovaj moj stav bude znak dobre volje u ovo predizborno vrijeme.
Kakva je vaša politika prema mladima u Konavlima, kako ih zadržati?
Svake godine stipendiramo preko sto studenata i na taj način potičemo njihovo školovanje. Plaćamo i subvencioniramo prijevoz učenika i studenata. Znate, nekada je bilo jako teško školavati dijecu iz Vodovađe, Dubravke, Moluta, Grude i udaljenijih mjesta jer je mjesečno trebalo izdvajati značajna sredstva za putne troškove. Ali, teško je za očekivati kako će svi ti mladi ljudi ovdje u Konavlima naći posao nakon školovanja. Svi oni koji u svojem predizbornom programu ističu da će otvarati veliki broj radnih mjesta, lažu i to ljudi trebaju znati. Mladi će ljudi ostajati i odlaziti iz Konavla. Potičemo i sufinanciramo preko pedeset različitih udruga i športskih organizacija.
Nedostaju li Konavlima javni sadržaji?
Svakako, uvijek nedostaje javnog sadržaja. Ali Konavle se nadopunjuju s Dubrovnikom, one nisu izolirana sredina. Istina je kako Konavle sve više postaju jedna ugodna sredina za stanovanje pa je sve više Dubrovčana koji preseljavaju u Konavle. Mi smo u proteklom mandatu izgradili i zgradu Matice Hrvatske upravo u namjeri da na neki način oživimo kulturni sadržaj, a koliko ćemo u tome uspjeti, vidjeti ćemo u idućem periodu.
Kako poboljšati prometnu povezanost, postoje li inicijative za uspostavu tzv. 'zračnog mosta', subvencija zračnog prometa kao i u Gradu Dubrovniku?
Prometna povezanost se može riješiti samo s izgradnjom autoputa do Dubrovnika, sve drugo je iluzija i mazanje očiju. Također, podupirem i izgradnju mosta do Pelješca, to je naše pravo da povežemo Domovinu u jednu cjelinu.
Imate li namjeru iskoristiti nautički potencijal Konavala?
Ima određenih ideja i prijedloga u tom smjeru. Također imamo i konkretne ponude za izgradnju marine u Cavtatu.
Kakva je dosadašnja praksa u Konavlima što se tiče korištenja europskih fondova i kakvi su planovi u budućnosti?
I tu smo ostvarili značajne pomake. Dobili smo sredstva za izgradnju kanalizacije na Zvekovici u iznosu od pet milijuna kuna. Nažalost taj projekt je na čekanju jer je tvrtka koja je dobila posao u stečaju. Konkretno, radi se o tvrtki 'Coning'. Nikako mi nije jasno kako su mogli proći natječaj i odakle im svi ti papiri kojima su dokazivali svoju sposobnost.
Je li Općina Konavle spremna za promjene koje donosi Europska unija? Kako će se to odraziti na mještane koji se bave poljoprivredom, uzgojem domaćih životinja ili proizvodnjom ekoloških proizvoda?
Konavljani su prilagodljivi, mudri i odgovorni ljudi. Mi se ne bojimo Europe jer smo oduvijek bili njen dio. Moramo zadržati naše običaje i posebnost te neće biti nikakvih problema. Jamstvo za sve ovo su brojni školovani mladi ljudi koji danas žive u Konavlima.
Jeste li još pri stavu kako nikada nećete ići u Trebinje?
Da. U jednoj sam prilici rekao kako nikada neću poći u Trebinje sve dok se tamo ne vrati omjer stanovništva koji je bio prije rata. Sada je u Trebinju neka nova vlast i imamo određene signale kako su tamo neka nova razmišljanja, ali ne treba žuriti. Nama je ovdje pričinjeno veliko zlo i teško je to zaboraviti.
Nakon 22 godine, osjeća li se u Konavlima još teret Domovinskog rata i stradanja koja su pretrpili mještani?
Sve smo materijalno obnovili, ali ono što je u ljudima i duši teško je zaboraviti. Generacije će pamtiti ovaj rat i sigurno još ćemo dugo pamtiti sva ratna stradanja. Stotine spaljeni domova, deseci ranjenih i nekoliko poginulih tjeraju nas na oprez prema susjedima.
Veliki broj ljudi u Konavlima nakon Domovinskog rata, zahvaljujući upravo vama, dobilo je ponovno krov nad glavom. Koliko je još posla ostalo, koji su prioriteti?
U Konavlima je sve obnovljeno. Naravno za to nije zaslužan Luka Korda nego i cijeli konavoski narod koji je prionuo na posao. Bilo je grešaka u obnovi ali, sve u svemu, to je dobro odrađen posao. Mi i danas svakoj obitelji doniramo crijep upravo iz toga razloga kako bismo doprinijeli krajobrazu.
Cavtat je dobio trg prvog hrvatskog predsjednika Franja Tuđmana, a politika vodstva vaše stranke je vraćanje upravo ovim korijenima. Je li i ovo jedan način vraćanja digniteta Domovinskog rata i što još smatrate kako je potrebno napraviti po tom pitanju, da se ne zaboravi?
Naravno, to nije jedini način vraćanja digniteta Domovinskom ratu. Mi smo imali obvezu podignuti ta tri spomen obilježja. Prvo smo podigli spomenik koji simbolično nosi naziv Konavoska mati. On je podignut svim onim Konavljanima koji su položili život za Hrvatsku i njen narod. Drugi spomenik podignut je prvom predsjedniku Franju Tuđmanu, čovjeku koji je zajedno s hrvatskim narodom ostvario san o slobodnoj i neovisnoj državi. Treći se spomenik nalazi u Grudi kao vječna je uspomena na Hrvatskog generala Janka Bobetka koji je doprinio oslobađanju ovih naših krajeva od srpsko-četničkih hordi. Domovina je nešto najsvetije. Narod bez države nije narod u onom pravom smislu riječi. Tužan sam kada vidim kako na državne praznike malo tko ističe zastavu. Kao da se sramimo naših simbola. Čujem kako u školama djeca o Domovinskom ratu uče samo par sati. Čemu to? Kao da se sramimo nečega što bi trebalo biti najsvetije za ovaj narod i državu.