Hotelijeri u većim kućama imaju ispriku: većina hotela građena je prije 40 godina i nema grijanje. Rad u zimskim mjesecima ne može ovisiti samo o hotelima, nego je to složena operacija u kojoj mora sudjelovati cijela destinacija, od turističke zajednice i lokalne uprave pa sve do ugostitelja i vlasnika trgovina.
Poznati hrvatski turistički novinar Davor Verković objavio je ovu analizu turističkog stanja na našem Jadranu u
Vjesniku.hr kojega prenosimo jer je dao realno stanje zimskog turizma na Jadranu, s posebnim osvrtom na Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju.
Postotak otvorenih jadranskih hotela zimi jasno pokazuje zašto nam sezone traju toliko kratko i zašto od turizma zarađujemo sedam milijardi eura umjesto dvostruko više. Za razliku od dobrog dijela mediteranske konkurencije, hrvatski dio Jadrana prespavat će još jedan zimski san jer je golema većina hotela odavno zatvorena. Potencijalni gosti koji Hrvatsku žele posjetiti i izvan glavne sezone, morat će se dobro napregnuti i dobro istražiti gdje prenoćiti.
Više otvorenih hotela i u zimskim mjesecima može se pronaći tek u Opatiji i Dubrovniku te u većim gradovima poput Splita i Zadra''Naše su sezone, nesporno je, još uvijek sudbinski vezane uz ljeto, kupanje i sunčanje. Posljednje istraživanje Instituta za turizam pokazalo je da nam više od 70 posto turista dolazi zbog plivanja i kupanja. To su im jedni od glavnih motiva za odabir naše zemlje. Ne zaboravimo i da nam tri četvrtine gostiju dolazi zbog pasivnog odmora i opuštanja. Činjenice su to od kojih ne možemo pobjeći. Postavljamo si, doduše, pitanje što bi gosti radili ovdje izvan glavne sezone, što bi radili ovih dana?
Ljeto je bilo dugo i sunčano, posezona nas je također pomazila i hrvatski će turizam imati najbolju poslijeratnu sezonu. No, upravo je sezonalnost jedan od razloga zašto turistički prihod nije odavno premašio dvoznamenkastu vrijednost u milijardama eura. Investitori se pak povlače kad čuju da je riječ o biznisu koji traje tri-četiri ljetna mjeseca.
Zimi rade jedino mali, obiteljski hoteli i to zato što su vlasnici prisiljeni vraćati kredite i nemaju izbora, nemaju uvjeta za prazan hod.
Hotelijeri u većim hotelskim kućama imaju ispriku: većina hotela građena je prije otprilike 40 godina i nema grijanje. Osim toga, rad u zimskim mjesecima ne može ovisiti samo o hotelima, nego je to složena operacija u kojoj mora sudjelovati cijela destinacija, od turističke zajednice, preko lokalne uprave, pa sve do ugostitelja i vlasnika trgovina. Svi se oni moraju dogovoriti i usuglasiti, preuzeti svoj dio posla ako žele cjelogodišnju sezonu (a država bi im to morala olakšati, na primjer, znatno nižim porezima ili umanjenjem velikih nameta barem zimi)
Dubrovnik se počeo buditiOve zime, dakle, ako se ograničimo na obalu, turisti mogu birati hoće li se odmarati u Dubrovniku, Opatiji, Zadru ili Splitu. Jedino ti gradovi (i uglavnom zato što su to urbana središta) pružaju kakvu-takvu potporu zimskom odmoru na moru.
Dubrovnik, kao što smo već pisali, otvara novu stranicu turizma. Dubrovčani su odlučili da im sezona traje svih 365 dana pa će u tom gradu raditi 13 hotela. Riječ je o prvoj sezoni koju treba pregrmjeti, kasnije bi, kad se stvari malo uhodaju, moralo biti znatno lakše.
Dubrovnik je priča za sebe, upućeniji će pitati što se čekalo do sada i tko će raditi cijele godine ako ne gradovi poput njega.
S druge strane, ostatak Dubrovačko-neretvanske županije odspavat će zimski san, svojstven standardima hrvatskog turizma. Prema riječima Vlade Bakića, direktora Turističke zajednice te županije, na krajnjem jugu države radit će tek nekoliko hotela.
U Korčuli cijele zime radi hotel Korčula, u Veloj Luci Korkyra. U Mlinima će, ističe Bakić, biti otvorena Astarea, a nekoliko tjedana radit će, doduše ograničenim kapacitetom, i cavtatska Croatia.
»Nažalost, to je to. Tu i tamo radi poneki mali hotel, poput dvaju obiteljskih hotela u Stonu i dvaju hotelčića u Metkoviću, ali njihov broj postelja gotovo je zanemariv«, naglasio je Bakić.
Ništa optimističnije informacije nismo dobili ni od Milija Razovića, direktora Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. To je područje gdje se najhrabriji i ovih dana kupaju i gdje bi sezona trebala trajati znatno dulje nego sada. No, u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji, na prostoru koje ima neke od najljepših plaža na Mediteranu, neke od najljepših europskih šetnica i krajolika, tijekom ove zime, izuzmemo li sam grad Split, bit će otvoreno samo pet hotela.
»U Županiji ove će zime raditi vrlo malo hotela, možda pet. Da budem točniji, nudit ćemo oko 500 postelja«, kaže Razović.
Split diže prosjek jer će u njemu raditi pet velikih hotela, ali Split je ipak grad i odmor u njemu nije isti kao, primjerice, u Hvaru ili Makarskoj -gdje će tijekom zime raditi jedino hotel Biokovo.
S obzirom na status jednog od najvećih dalmatinskih gradova, i Zadar ispunjava očekivanu kvotu otvorenih hotela. U tamošnjoj turističkoj zajednici doznajemo da ove zime rade najmanje četiri velika hotela.
»Najvažnije je što radi novi hotel Ladera, po meni trenutno jedan od najljepših na cijelom Sredozemlju. U zimskom razdoblju radit će i Falkensteiner na Boriku te Bastion i poslovni hotel Kolovare koji je uvijek otvoren«, rekao nam je Zvonko Šupe, direktor Turističke zajednice Zadra koji, međutim, nije siguran hoće li osim nabrojanih raditi ijedan veći hotel u toj županiji.
Kad je riječ o jadranskom zimskom turizmu, Opatija je daleko najjača. Tijekom cijele godine radi 13 hotela, a iz tamošnje nam turističke zajednice poručuju da će se nekoliko hotela otvoriti i uoči božićno-novogodišnjih blagdana.
Jedan od najljepših gradova sjevernog Jadrana, Rovinj, također uspavan čeka sljedeću godinu i prve izdašnije zrake sunca. Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre, hotelskog poduzeća u čijem su vlasništvu najjači rovinjski hoteli, navodi kako mu od većih hotela radi jedino Lone, dizajnerski hotel otvoren ove godine. No, i njega zatvaraju do Nove godine kad slijede sitniji popravci, a ponovno otvaranje planirano je za sredinu veljače 2012. Eden je zatvoren poslije Martinja, Monte Mulini od početka studenoga.
U siječnju, navodi Popović, otvara se hotel Park jer je za taj termin najavljeno nekoliko sportskih grupa.
»Vidjet ćemo kako će nam ići i hoće li Park ostati otvoren ili ćemo ga ponovo zatvoriti do početka predsezone«, ističe čelnik Uprave Maistre, dodajući da je držanje otvorenog hotela zimi golem trošak.
No, Rovinj bi svakako trebao biti jedan od gradova koji moraju krenuti s cjelogodišnjim turizmom. U toj skupini trebali bi biti Poreč, naravno Opatija i Dubrovnik, Zadar i Split, ali i Hvar, Makarska, možda Mali Lošinj, jednog dana i Šibenik....
Potrebno je okupiti barem desetak jadranskih gradova ili mjesta, koji će raditi cijele sezone i to kao novost nuditi stranim tržištima, a zatim uz državne subvencije izdržati nekoliko sezona dok se sve ne uhoda.
U Poreču zimi rade četiri hotelaU gradu prepunom dobrih hotela i jakih hotelskih kuća, Poreču, ove zime rade četiri hotela - Mauro, Palazzo, Diamant i Poreč. Dosta hotela otvorit će se uoči novogodišnjih blagdana, ali samo na nekoliko dana. Poreč koji ima svu infrastrukturu za cjelogodišnji rad, samo dvanaest mjeseci punog turističkog pogona – koji, ponavljamo, ovisi o sinergiji svih potencijalnih sudionika u tom pothvatu – može gurnuti naprijed'', piše Verković u
Vjesniku.
A što je s dubrovačkim zimskim turizmom?Sigurno je da nitko lud neće reći kako ne bi bilo dobro i korisno poslovati cijelu godinu. Međutim, postoje li realne šanse?
Sjećam se vremena prije Domovinskog rata. Čitavom Dubrovniku nametnule su se dvije ugostiteljsko - turističke organizacija i to „Hotelsko turističko poduzeće Dubrovnik“ i „Atlas“ koje su „drmale“ dubrovačkim turizmom. Što su one rekle – tako je bilo. Uvijek je bilo i po nekoliko hotela otvoreno. I ne samo to. Kako se u zimskim danima ipak puno toga događa u zatvorenim prostorima, hoteli su bili glavni nositelji zabavnog života u našem gradu. Sjetimo se hotelskih Novih godina, maturalnih zabava, noćnih barova, dalmatinskih i nacionalnih večera, ozbiljnih i zabavnih koncerata po hotelskim salonima, animir muzike po hotelskim aperitiv barovima i sl. Zasigurno takav zimski turizam nije bio toliko isplativ kao ljetni, ali dobro poslovanje ljeti moglo je pokriti lošije poslovanje zimi. Međutim, sada je situacija da vlasnici (domaći i strani) jedva čekaju da pokupe vrhnje s ljetnog poslovanja – a što je njih briga za zimski turizam.
Dakle, danas ne postoji netko tko može nekome nešto narediti, mislim u turističkom smislu. To bi jedino mogao učiniti Grad Dubrovnik i njegov gradonačelnik ili netko kome će on dati takve ovlasti i to na način prostog trgovanja: ako radite preko zime, imat ćete određene popuste ljeti. Jedino se tako može osigurati da preko zime rade određeni turistički objekti i da se, na jedan način, oživi zimski turizam. Tu su svakako treba uključiti i turističke agencije, društvo vodiča, kulturne ustanove i slične organizacije kao što je karneval fest i sl. Kad govorimo „uključiti“, tu svakako mislimo na financiranje takvih aktivnosti.
Evo jedan dobar i loš primjer – kad je u pitanju zimski turizam: kako bi privukli goste izvan glavne sezone, Grad Mali Lošinj financira besplatnu autobusnu liniju na relaciji Zagreb-Mali Lošinj-Zagreb u razdoblju od 7. listopada 2011. do 1. travnja 2012.
S druge strane, „Solaris“, perjanica šibenskog turizma, gdje su ovih dana održani Dani hrvatskog turizma, zatvara sve svoje turističke potencijale. Spomenuti „Solaris“ tako će ove godine raditi bitno kraće nego lani, jer su vlasnici zaključili da je to najbolje.
Lukša Lucianović / GLAS Grada