LUKŠA LUCIANOVIĆ: Kako će izgledati kukuriku-turizam?

Kakva je bila dosadašnja strategija vođenja hrvatskog turizma poznato nam je iz dosadašnjeg rada Ministarstva turizma i HTZ-a. Ono što smo mogli čuti na Danima hrvatskog turizma u Šibeniku, od strane ministra turizma Damira Bajsa, pokazuje i kakvi su planovi ovog Ministarstva u godinama koje slijede.

Piše: Lukša Lucianović/Glas Grada

Pod uvjetom da sadašnja vlast pobijedi, aktualni ministar turizma Damir Bajs zadržao bi tu poziciju, premda su svojedobno njegove želje - barem se tako pričalo u turističkim krugovima - bile i da u slučaju izbornog uspjeha preuzme Ministarstvo pravosuđa. Iako iza sebe ima rezultate, Bajsov je najveći grijeh što je u Ministarstvu turizma (pre)više ljudi iz HSS-a.

Međutim, otvara se pitanje koga bi Kukuriku koalicija, ako, naravno, pobijedi na izborima, mogla izabrati za svog ministra turizma. U igri je i dalje Veljko Ostojić, nekadašnji doministar turizma u vrijeme dok je ministrica bila Pave Župan Rusković. Taj dvojac bio je dobar tim koji je vodio hrvatski turizam, a njihovo znanje imalo je težinu i u međunarodnim krugovima.

Pave Župan Rusković se vratila u naš Grad, a Ostojić u svoju Pulu. Godinama je bio prvi čovjek Brijuni Rivijere, a kad je vidio da se stvari ne pomiču s mrtve točke, okrenuo je novu životnu stranicu. Danas je čelni čovjek Riviere Adria.

Naime, Porečka Riviera nedavno je preimenovana u Riviera Adria d.d. a riječ je o najvećoj turističkoj kompaniji u Hrvatskoj, nastaloj kao rezultat pripajanja Rapca d.d. i Zlatnog otoka d.d. kompaniji Riviera Poreč d.d. kojoj je Ostojić, kako smo to već rekli, predsjednik Uprave. No, to je samo jedna od njegovih funkcija na kojoj je odlično plaćen. Uz to što je predsjednik Kamping udruženja Hrvatske i zajedno sa suprugom vlasnik medulinskog hotela Valsabion, poznatijem po vrhunskom restoranu, Ostojić je istinski vladar istarske turističke scene. Smatra ga se i vrlo bliskim istarskom županu Jakovčiću. Iz takvog raja otići u pakao jednog ministarstva, na triput nižu plaću, nešto je što se teško prihvaća, a to je Ostojić izravno i potvrdio ove godine u Münchenu. Međutim, štošta se u životu kaže, a drukčije učini.

A što Kukuriku koalicija misli o vođenju hrvatskog turizma ako oni pobijede? Na njihovoj internet stranici objavljen je 14.9.2011. g. njihov „Plan 21“, a „Plan 21“ je dokument koji definira osnovne smjernice djelovanja buduće koalicijske vlade. Podijeljen je na 21 poglavlje i u njega su ugrađena načela suvremenog upravljanja državom i konkretne mjere za buđenje hrvatskih potencijala. U plan je uložen višegodišnji napor brojnih stručnjaka iz raznih područja.

Oni misle kako će se implementacijom mjera iz Plana 21 urediti najvažniji segmenti hrvatskoga društva, posebno s naglaskom na gospodarstvo koje je osnova za razvoj. Plan 21 je put do rješenja ključnih egzistencijalnih izazova svih građana Republike Hrvatske. Na petom mjestu spominje se turizam, a kakvi su planovi Kukuriku koalicije, ako pobijede, pročitajte u daljnjem tekstu.

Usmjereni razvoj turizma preduvjet je kontinuiranog rasta prihoda

Naš prvi korak bit će definiranje jedinstvenog pozicioniranja Hrvatske kao vrhunske i jedinstvene destinacije na turističkoj karti Europe. To je preduvjet sustavnoga i usmjerenog razvoja hrvatskog turizma, rasta broja noćenja i prihoda od turizma.
Zbog pozitivnih  učinaka  na nacionalno blagostanje i razvojnih potencijala u uvjetima globalizacije, turizam je strateški razvojni sektor Hrvatske i snažan medij nadolazeće gospodarske i kulturne integracije u Europsku uniju.
Sadašnje stanje u turizmu, unatoč pomacima, još uvijek odražava sliku naslijeđenoga modela ljetnog odmorišnoga turizma, kako po strukturi smještajnih kapaciteta, tako i po raspoloživosti turističke infrastrukture, proizvoda i doživljaja. U Hrvatskoj još uvijek dominira razmišljanje o kvantiteti, a ne o kvaliteti turizma, a turizam se više događa nego što se njime smišljeno upravlja. Ne postoje jasne makroekonomske bilance turizma, niti postoji objektivan uvid i evaluacija interesnih subjekata u turističkom i s njime povezanim sektorima.

Na postojećem operativnom modelu, hrvatski turizam nije u stanju stvoriti značajniju dodanu vrijednost i time povećati razmjensku vrijednosti našega turističko-rekreativnoga  prostora u nadolazećim integracijama. Nužne su strukturne promjene kako bi Hrvatska upravo na atraktivnosti i razmjenskoj vrijednosti svoga turističkoga prostora mogla izgraditi jaču gospodarsku poziciju u Europskoj uniji. Unija kao najatraktivnija globalna turistička destinacija, od svojih članica traži zaštitu i unapređenje ekoloških i kulturnih vrijednosti turističkih  destinacija, a tu politiku podržava različitim programima i financijskim fondovima.  Hrvatska, dakle, tek treba početi koristiti te potencijale. U tom kontekstu, pred Hrvatskom su ozbiljni izazovi izgradnje novoga  okruženja  za budući razvoj turizma sukladno EU Agendi za konkurentski i održivi turizam.

Hrvatski se turizam stoga u nadolazećem razdoblju prvenstveno treba fokusirati na one promjene koje će mu podići konkurentski kapacitet i sposobnost za proizvodnju dodane vrijednosti, koristeći najbolja iskustva, preporuke, strukturne fondove i  održive poslovne modele uobičajene u Europskoj uniji. Promjene ne uključuju samo nužne pomake u stvaranju uvjeta za investiranje (konkurentski porezi, poticaji, uklanjanje barijera ulaska i sl.) već i promjene u načinu upravljanja našim turističkim destinacijama sukladno njihovim specifičnostima, te usklađenim interesima kapitala, lokalnih zajednica i turista na principu dugoročne održivosti.

Nije nepoznato da Hrvatskoj nedostaju nove investicije, novi turistički proizvodi, nova turistička infrastruktura, novi hoteli, novo obrazovanje za turizam i hotelsku industriju, novi sustav uspostave i kontrole kvalitete u hrvatskom turizmu. Također nije tajna da Hrvatska treba ograničiti izgradnju neproduktivnih sezonskih privatnih turističkih nekretnina, a ohrabriti izgradnju turističkih nekretnina koje su usmjerene cjelogodišnjem poslovanju.  Konačno, opće je poznato da je naš upravljački sustav u turizmu usmjeren na godišnje upravljanje situacijom i sezonom, a nemamo upravljanje razvojem koje bi bilo integralno i holističko i koje bi odrazilo novu svijest o turizmu kao kompleksnom fenomenu. O tome se već duže vrijeme govori, a situacija se bitno ne mijenja.

Smisao izgradnje novoga poslovnoga okruženja u turizmu je stvaranje potencijala za razvoj turizma u svijetlu našega skoroga ulaska u Europsku uniju, te nadasve stvaranje prostora za nove inicijative i kreativne proboje u aktiviranju goleme neaktivirane imovine u turizmu s kojom Hrvatska raspolaže. Mi vidimo četiri osnovna područja za nove turističke investicije - u modernizaciju postojećih turističkih kapaciteta, u hotele koji su u vlasništvu države, u aktiviranju nekorištene državne imovine i u nove privatne hotelske kapacitete.

Za postojeće turističke tvrtke u većinskom državnom vlasništvu procijenit ćemo tržišni potencijal poduzeća i za njega predložiti poslovnu strategiju, koja može uključivati i prodaju, stečaj ili likvidaciju. Još veći investicijski potencijal, ali i komplicirani mehanizmi njegovoga aktiviranja, kriju se u području privatnih i novih investicija u turističke objekte. Više nego u drugim područjima, prepreke se nalaze u imovinsko-pravnim odnosima, ukupnom upravnom tromošću i teškoćama usklađivanja postupaka na lokalnim razinama. I u ovom području potrebno je izvršiti središnje vrednovanje projekata, a za održive projekte iznad određenoga iznosa investicije, uvest ćemo žurne i prioritetne procedure urbanističkih i imovinsko-pravnih rješenja. Za izgradnju hotela od 4 i 5 zvjezdica, omogućit  ćemo posebne pakete poticaja.

Izgradnju novoga poslovnoga okruženja i nove turističke politike treba temeljiti na načelima  održivosti  i izvrsnosti, jer Hrvatska samo na takvim načelima može računati na rast dodane vrijednosti i povrat investicija u novu  turističku ponudu. U sam proces izgradnje novoga poslovnoga okruženja za turizam moraju biti uključeni  poslovni sektor,  turističke regije i vodeće destinacije, što mora dovesti i do novoga upravljačkoga modela našim turističkim destinacijama. Tek na takav način stvoreno novo i iskreno poslovno okruženje, a koje je samo dio ukupnih reformi Hrvatske koje slijede, može  biti prepoznato i prihvaćeno od internacionalnoga kapitala i turista na čiju lojalnost Hrvatska mora biti posebno osjetljiva. Navedeno podrazumijeva promjenu ukupne klime za razvoj i pravnu sigurnost poduzetništva, a posebno prilagodbu zakonske i podzakonske legislative u sektoru turizma.

Izgradnju novoga konkurentskoga okruženja za održivi turizam, naša koalicija će provoditi putem sljedećih ključnih područja djelovanja:

•    objektivizirati makroekonomsku poziciju turizma na razini zemlje i njenih ključnih turističkih regija, te je ujednačiti s našim najznačajnijim konkurentima;
•    formulirati strateški okvir za novi razvoj u svim ključnim turističkim regijama, a uz sudjelovanje javnog i privatnog sektora;
•    omogućiti razvoj desetak resorta visoke vrijednosti, unutar i izvan postojećih turističkih naselja, uz očuvanje kulturne i prirodne vrijednosti zemlje, a posebno povijesne urbane jezgre i tradicionalnoga sadržaja primorskih i kontinentalnih mjesta;
•    aktivirati novi model tržišta turističkih nekretnina, kako bi se poticalo investiranje i smanjio rizik investiranja u projekte velike vrijednosti;
•    formulirati novi model upravljanja našim turističkim destinacijama;
•    provesti dogovoreni razvojni okvir u sklad s regionalnim i lokalnim prostorno-urbanističkim planovima;
•    provesti nužne institucionalne prilagodbe i regulaciju hrvatskog turizma sukladno praksi Europske unije s posebnim naglaskom na inteligentno poticanje novoga razvoja i investicija u razvoj kvalitete i izvrsnosti hrvatskoga turizma,
•    formulirati koncept izgradnje kapaciteta institucija, kadrova, managementa, kvalitete, i nedostajuće turističke infrastrukture, sa snažnim osloncem na EU strukturne i druge fondove Europske unije;
•    definirati novi sustav i sadržaje marketinga hrvatskoga turizma sukladno  konkurentskom pozicioniranju hrvatskoga turizma, koji teži europskoj izvrsnosti.
Cilj nam je, tvrde iz Kukuriku koalicije, da prihodi i dohodak od turizma i s njim povezanim djelatnostima rastu brže od rasta broja turista i turističkih noćenja. Da će promjena doista biti, ako Kukuriku koalicija pobijedi, tome je zasigurno svima jasno.