Lukša Lucianović: Stihijski turizam uništava Dubrovnik i Split

Potrebno je odrediti podnošljive limite i pokrenuti akcije koje bi povećale broj turista na noćenju.
Turizam je dobar pokretač razvoja, ali ne smije biti jedini i prepustiti se stihiji, njime treba upravljati, kazao je profesor ekonomike turizma na sveučilištima u Rotterdamu i Veneciji Jan van der Borg na tribini Građanske inicijative Split i splitskog Ekonomskog fakulteta.

Piše: Lukša Lucianović/Glas Grada

Van der Borg je, iznoseći brojke turističkog prometa u Veneciji, istaknuo da je taj grad sa 60.000 stanovnika na rubu kolapsa. Godišnje kroz njega prođe nevjerojatnih 22 milijuna turista, no prenoći ih tek 20% bar jednu noć, jer je taj grad preskup za duži boravak, a hotelijerski lobi priječi gradnju novih kapaciteta. Svi ostali kroz nju prođu samo na jednodnevnim izletima, samo cruiserima stigne oko dva milijuna ljudi godišnje koji se zbog kratkog boravka isključivo zadržavaju na prostoru Trga svetog Marka i Rialta. Time su daleko premašeni svi kapaciteti Venecije, no male su nade da će se nešto promijeniti zbog utjecajnosti lobija kojima odgovara ovakva plima izletnika, poput gondolijerskog.

On smatra da Venecija ima iste probleme s kakvima se suočavaju hrvatski povijesni gradovi poput Splita i Dubrovnika. Stoga treba težiti održivom razvoju turizma - koristiti gradske resurse kako bi se sačuvali za buduće generacije. Van der Borg kaže da se povijesne i druge atrakcije ne mogu umnožavati i reproducirati - budu li jednom uništene, više se ne mogu vratiti. Takve atrakcije donose korist, poput otvaranja radnih mjesta, pozitivnog imidža neke sredine, otvaranja prema svijetu, ali ih pažljivo treba izvagati u odnosu na "štetu": skupe investicije i održavanje spomenika, zagađenje, zagušenost, "mekdonaldizaciju", iseljavanje...

Baš istiskivanje lokalnog stanovništva  nizozemski stručnjak smatra najgorom posljedicom, zbog čega je čak tražio od UNESCO-a da izbriše Veneciju iz svog registra. U Veneciji je u 40 godina populacija smanjena za 100.000 ljudi, a to ruši sam koncept urbanog turizma čiji korisnici žele osjetiti pravi život grada, a ne gledati prazne kulise. U Splitu to još uvijek nije toliko slučaj, ali je u Dubrovniku već realnost. Van der Borg kaže da treba odrediti podnošljive limite i pokrenuti akcije koje bi povećale broj turista na noćenju, a smanjile broj izletnika.

Savjetuje i širenje sezone jer se Hrvatsku shvaća isključivo kao ljetnu destinaciju. Za to bi trebalo promijeniti termine manifestacija, povećati broj letova tijekom zime, uvesti povlastice, turističke kartice. I, naravno, poštivati interese lokalnog stanovništva, ali bez "fundamentalizma" u zaštiti."Nije rješenje da istjerate turiste, nego da nađete ravnotežu između konzerviranja i iskoristivosti, ako želite zatvaranje zbog čuvanja to može donijeti veće štete nego koristi. Bitno je da takvim gradom upravlja Grad kao predstavnik svih građana, izađite na ulice, barove i klubove, pričajte s ljudima što ih zanima", preporučio je Van der Borg gradskim vlastima.