LUKŠA LUCIANOVIĆ: Što da se havarija s kruzerima dogodi u Dubrovniku?

Na skoro svim hrvatskim portalima (ali malo u dnevnoj štampi) izašlo je istraživanje poznatog hrvatskog stručnjaka dr. Hrvoja Carića, s Instituta za turizam u Zagrebu, a u svezi više štetnosti nego koristi kada su u pitanju poslovanja s brodovima na kružnim putovanjima.

Piše: Lukša Lucianović/Glas Grada

Hrvatska od kruzera pretrpi gotovo osmerostruko više štete nego što od njih zaradi, ali se one ne mjere, nigdje ne evidentiraju i ne naplaćuju. Taj šokantan podatak rezultat je višegodišnjeg istraživanja dr. Hrvoja Carića  koje zaključuje ocjenom da su kruzeri opasniji od klasičnog masovnog turizma.

Carić je nemilosrdno empirijski potvrdio teze dijela stručne javnosti o štetnosti toga oblika turizma te dokazao da se upravljanje u turizmu ne temelji na ocjenama utjecaja na okoliš, da ne postoji adekvatan sustav zaštite morskih okoliša i da se troškovi cruisinga prebacuju na lokalnu zajednicu.

Na temelju studija Instituta za turizam u Zagrebu koje pokazuju da bi prihod od cruisinga u Hrvatskoj za 2009. godinu mogao iznositi oko 50 milijuna eura, Carić je izračunao da izravni troškovi onečišćenja od cruisinga iznose oko 388 milijuna eura, što je gotovo osam puta više od prihoda. Carić napominje da se radi samo o izravnim troškovima, bez ekonomskog efekta multiplikatora kao što su zdravstvene teškoće koje s ogledaju kroz smanjene radne sposobnosti građana itd.

Tijekom višegodišnjih istraživanja koje je proveo za svoj doktorski rad, uz pomoć metodologije i baze Instituta za turizam, i suradnju niza kolega koji su mu ponekad davali i neobjavljene radove, što nije uobičajena praksa, Carić je razvio model vrednovanja utjecaja onečišćenja, i na temelju postojećih tržišnih vrijednosti izračunao izravne troškove onečišćenja.

Na temelju podataka da je 2009. godine oko 990 tisuća gostiju s kruzera posjetilo Hrvatsku, odnosno 1,5 milijun gost-dana, daleko najviše troškove izazvali su ispušni plinovi - oko 380 milijuna eura. Troškovi drenažne kaljuže voda, koje se slijevaju iz strojarnice, iznosili su 3,6 milijuna, troškovi otpadnih voda 1,7 milijuna eura, troškovi zbrinjavanja opasnog otpada oko 800 tisuća eura te zbrinjavanja opada oko 400 tisuća eura. Posljednji iznos izračunat je prema domaćim cijenama, koje su dvostruko manje o onih u EU.

Carićev rad naišao je na veliko zanimanje znanstvene javnosti, ali je potpuno ignoriran u turizmu, kako za vrijeme istraživanja, tako i nakon obrane disertacije.

Autorica netom izišle knjige Hrvatsko društvo i turizam, dr. Saša Poljanec Borić, ocjenjuje Carićevu doktorsku studiju metodološki besprijekornom sa šokantnim rezultatima, krajnje relevantnim, ne samo za hrvatsko društvo, nego i cijeli Mediteran.

To je takva vrsta socioekonomske novosti koja je obvezujuća za hrvatsku politiku, te bi morala biti raspravljena na forumima. Ona bi uz odgovarajuću diseminaciju morala izazvati promjene, smatra Saša Poljanec Borić s Instituta Ivo Pilar. (Internet Monitor)

Potonuće kruzera: upozorenje na moguću ekološku katastrofu

Znamo što se dogodilo u Italiji. Ova zemlja je u nekoliko posljednjih dana  upozorila na mogućnost ekološke katastrofe zbog opasnosti da iz luksuznog turističkog broda Costa Concordia, koji se nasukao i prevrnuo u blizini obala Toskane, u more iscuri skoro 2.500 tona dizel goriva.

To je naša noćna mora. Brod ima rezervoare pune dizel goriva koje može potonuti na dno mora što bi izazvalo katastrofu, kazao je Corrado Clini, talijanski ministar za zaštitu životne okoline, u intervjuu za dnevnik La Stampa.

U najgorem mogućem scenariju, gorivo može  iscuriti u more, zagaditi obalu i ugroziti biljni i životinjski svijet, istakao je Clini i dodao da su "spremni intervenirati ukoliko dođe do curenja i do stvaranja naftne mrlje“.

A što da se ovo dogodi Dubrovniku?

Moje kupalište je Šulić u Pilama i nekoliko puta tjedno vidim kako  ogromni kruzeri klize, zaista klize i to vrlo malom brzinom, ali prolaze neposredno pokraj plaže i možda tridesetak metara daleko od vrha stijena na Dančama. I znamo zašto tako blizu prolaze. Prvo što je s broda prekrasan pogled na naš Grad, a s druge strane brod objavljuje zanimljivu obavijest svojim putnicima kako časne sestre na Dančama zvonjavom pozdravljaju brod i da je to višestoljetna tradicija ovakvog pozdravljanja i to svih brodova koji prolaze u neposrednoj blizini Danača. A što da se dogodi kao kruzeru Costa Concordia pa da nepažnjom zapara trupom po stijenama na Dančama? Reći ćete da je to nemoguće. Da teško se može dogoditi. Ali je li itko mogao pretpostaviti katastrofu broda Costa Concordije na ovaj način?

Da se podsjetimo: dva sudara kruzera ispred Lokruma (2004. i 2008.)

Problemi sa sidrištem ispred Lokruma nisu od jučer. A nije ni čudo kad se u akvatoriju ispred ovog otočića ponekad nađe i pedesetak što većih što manjih plovnih objekata. A sad da se podsjetimo na dva sudara kruzera ispred Lokruma i to 2004. i 2008. godine.

Zbog naglog pojačanja vjetra smjera istok - jugoistok od 7 na  25 čvorova i više, dana 6.6.2008. godine „Poesia“ je sidrom zaorala i počela se zanositi bočno prema pramcu drugog kruzera, koji je u tom trenutku, bio u zavjetrini. Zapovjednici i posada oba broda nastojali su izbjeći sudar, „Costa Classica“ ispuštanjem sidrenog lanca, vožnjom krmom i radom pramčanog propelera, a „Poesia“ podizanjem sidra i manevrom izbjegavanja. Brodovi su se ipak, lagano dotaknuli i to krajnjim pramčanim dijelom „Coste“ o desni bok „Poesie“. Nakon očevida utvrđeno je kako je dizalica broda za spašavanje  zaparala i ogulila boju duljine oko pet metara na pramcu 'Coste'.

Osim neznatne materijalne štete, nije bilo drugih posljedica, niti ozlijeđenih, a   brodovi su poslije „bliskog kontakta“ nastavili s ukrcajem i iskrcajem putnika.

Ova pomorska nezgoda na sidrištu pred Lokrumom, nije prva, niti je približnog intenziteta kao sudar kruzera 2004. godine. Putnički brodovi „Armonia“ i „Club Med 2“, usidreni blizu Lokruma, uslijed jakog nevremena, okretanja prvog i zapetljavanja u sidro drugog, pokidali su podmorski cjevovod, električne i telefonske kablove.

Tadašnja havarija je značila i prekid dotoka vode do Lokruma, gdje su, zbog straha od požara, privremeno bile zabranjene posjete. Sve to je osim, tvrtkama, čije su instalacije bile oštećene, prouzročilo materijalnu štetu i ustanovi „Rezervat Lokrum“ od nekoliko desetaka tisuća eura. I kao zaključak: tko zna što bi još bio ustanovio dr. Hrvoje Carić na ovu temu da se ova tragedija u Italiji dogodila prije izlaska njegovog, vrlo zanimljivog i ozbiljnog, istraživačkog rada.

O kruzerima i u sljedećem broju

Problem kruzera postao je veliki problem, ne samo za hrvatske luke,već i šire, za skoro čitav Mediteran, kako tvrdi Carić. Ljudski je promisliti, kako ti u vlastitoj kući imaš više problema nego itko drugi. Nije baš tako. I naši susjedi imaju slične probleme, ja bih rekao i još više.

I tako pretražujući po internetu na ovu temu pronašao sam tekst  Jurice Pavičića „Ne daju Veneciju“ koji je izašao u Slobodnoj Dalmaciji prošle godine. Premda je o svemu onome o čemu je pisao Pavičić prošlo dosta vremena dobro se upoznati što čine, odnosno što su učinili, naši susjedi Venecijanci. Što oni misle o kruzerima i s kojim se oni problemima suočavaju bit će riječi u sljedećem broju Glasa grada. Rekao bih – sa skoro istim problemima kao i mi, ali na drugi način.