Magarac bio tko se nije - ispričao!

Nakon isprike koju je uputio Bakir Izetbegović za svakog nevino ubijenog čovjeka od strane Armije BiH, te uoči posjeta predsjednika Srbije Borisa Tadića Vukovaru, za koji je kazao kako “predstavlja dio njegove ljudske i političke filozofije da se treba pokloniti svim nevinim žrtvama rata”, analiziramo isprike koje su političari sa prostora bivše Jugoslavije uputili svojim nekadašnjim (ne)prijateljima.

“Za svakog nevino ubijenog čovjeka, kojega je ubila Armija BiH, ja se ispričavam. Svaka nevina žrtva je jednaka”, rekao je u emisiji „Kažiprst“ beogradske Televizije B92 Bakir Izetbegović, novi bošnjački član Predsjedništva BiH.

Prema njegovim riječima “odnosi Srbije i BiH puno su bolji nakon usvajanja Deklaracije o Srebrenici i dolaska srbijanskog predsjednika Borisa Tadića u Srebrenicu”.

Boris Tadić će tijekom studenoga dva puta posjetiti Hrvatsku – posjetit će Vukovar i Zagreb.

Kako je Tadić kazao, ovaj posjet je "logičan slijed isprika koja je već uputio svim pripadnicima hrvatskog naroda, kojima je netko učinio zlo u ime Srbije i srpskog naroda". Kazao je i kako "to nije samo simbolična gesta i poruka hrvatskom narodu, već poruka svima onima koji žive na prostoru jugoistočne Europe, kako se slični događaji više nikada ne bi ponovili".

”Treba zatvoriti tešku stranicu srpsko-hrvatskih odnosa u 20. i okrenuti se 21. stoljeću” naglasio je Tadić.

Tko se sve ispričao?

Prije Izetbegovića i Borisa Tadića ”osobni čin isprike” uputili su Ivo Josipović, Stjepan Mesić, Svetozar Marović i Milo Đukanović. Ispričali su se za zločine koje su počinili pripadnici njihovih naroda drugim narodima sa prostora bivše Jugoslavije.

Hrvatski predsjednik Josipović ispričao se u Sarajevu za ”učešće Hrvatske u politici koja je 90-ih godina pokušavala podijeliti Bosnu i Hercegovinu”.

Josipović je u parlamentu BiH rekao kako "duboko žali što je i Republika Hrvatska svojom politikom u 90-im godinama prošlog stoljeća doprinjela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče".

Mada je međunarodna zajednica pohvalila ovaj Josipovićev istup, on je ipak kazao kako je njegov govor u Parlamentu BiH - krivo interpretiran. Naime, ustvrdio je kako se nije ispričavao za rat i podjele, već je izrazio “žaljenje zbog zbivanja iz prošlosti”.  ”Moj govor nije ničija zapovjed, stojim iza svake svoje riječi”.

Kako god bilo, Josipović je drugi hrvatski predsjednik koji se ispričao ili “izrazio žaljenje” zbog događaja tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji.

Njegov prethodnik Stjepan Mesić ali i predsjednik tadašnje Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, su 10. rujna 2003. u Beogradu uputili, u ime građana svojih država, međusobne isprike ”za sva zla ili štetu koju su građani dvije zemlje činili jedni drugima”, naglasivši da ”krivnja za počinjene zločine mora biti pojedinačna”.

Nakon ovog ”zajedničkog” istupa, Marović se 13. studenog 2003. godine u Sarajevu ispričao "za svako zlo ili nesreću koju je bilo tko u BiH pretrpio zbog SCG".

Predsjednik Srbije Boris Tadić lider je po broju upućenih isprika onima na “drugoj strani”. On  se na početku mandata tijekom posjeta Sarajevu 6. prosinca 2004. ispričao svima kojima su "zločin počinili pripadnici srpskog naroda", ali je rekao kako očekuje ispriku i od svih drugih koji su činili zločine Srbima, Hrvatima i Bošnjacima.

"Nije cijeli srpski narod činio zločine. Činili su ga pojedinci. Zato je nemoguće optuživati jedan narod. Mi svi jedni drugima dugujemo ispriku", izjavio je tada Tadić.

Tadić je ujedno i prvi visoki dužnosnik Srbije koji se u lipnju 2007. ispričao građanima Hrvatske zbog ”nedjela i zločina u proteklom ratu”.

"Svim građanima Hrvatske i svim pripadnicima hrvatskog naroda koje su učinili nesretnim pripadnici moga naroda, upućujem ispriku i preuzimam za to odgovornost", izjavio je predsednik Tadić u emisiji Hrvatske televizije.

Za stradanja u ratu u Hrvatskoj, u srpnju 2000. godine ispričao se i crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

"Ovu priliku želim iskoristiti da u svoje ime i u ime građana Crne Gore, posebno onih građana koji djele moja moralna i šira politička uvjerenja, uputim iskreno žaljenje svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i dubrovačko-neretvanske županije, za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je nanio bilo koji pripadnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima", rekao je tada Đukanović.