Inače, Ivanu Matiji to je drugi brak, u kojem nema djece, a vjenčani kum im je bio sadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović.
Već kod prvog izbora u Ustavni sud Ivan Matija nije udovoljavao propisanim uvjetima pa je njegova supruga Mirjana Kasapović dogovorila aranžman sa tadašnjim glavnim operativcem HDZ-a, Ivićem Pašalićem - da će Matija postati sucem Ustavnog suda, a supruga Mirjana će za Pašalića pripremiti potrebne izborne zakone i pravila za izbore krajem 1999.godine. Uskoro je temeljem te nagodbe, Ivan Matija izabran za suca Ustavnog suda, 7. prosinca 1999.godine.
SVE ODREDA KOMUNJARE I JUGOSLAVENI
Mirjana Kasapović krajem 80-tih godina, iako je bila zaposlena na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu u statusu asistenta, dobiva nepripadajuće veliki kadrovski stan na Sv. Duhu izravno od tadašnjeg predsjednika CK SKH Stanka Stojčevića. U to vrijeme rektor Sveučilišta bio je Zvonimir Šeparović, osobno vezan za savjetnika za obavještajne poslove Predsjedništva SFRJ, pukovnika Dušana Vilića, preko njegovog zemljaka s Banije i šefa kabineta Stanka Stojčevića i Slavka Malobabića. Predsjednik Skupštine Sveučilišta u to vrijeme bio je Jure Radić, kasnije postavljen za predstojnika Tuđmanova ureda, i to na izravan nalog iz Ureda za zaštitu ustavnog poretka od strane radnika bivše Službe državne sigurnosti RSUP SRH, kao dio njihove radne mreže, zaključuje Tjedno.hr
Stan je početkom 90-tih godina otkupljen za male novce pa preprodan, da bi Ivan Matija, sada već Mirjanin suprug i saborski zastupnik SDP-a, preselio sa suprugom u novo obiteljsko gnijezdo na Tuškancu. Vrijedi podsjetiti na aktivni angažman Mirjane Kasapović u Udruženoj jugoslavenskoj inicijativi (UJDI) protiv hrvatske samostalnosti gdje zajedno sa Žarkom Puhovskim, po nalogu admirala Staneta Broveta iz Kadijevićeva najužeg kruga. Stvar postaje jasnija kada se zna da je u drugoj polovini 90-tih godina Puhovski bio glavni savjetnik i pisac Pašalićevih govora. Isto tako, postoje informacije da je Puhovski lobirao za Kasapovićevu da se aktivira na Fakultetu političkih nauka.
SLIKA NESTRUČNOSTI
Iako je Mirjana Kasapović svoju znanstvenu karijeru započela istraživanjem problema socijalističkih savjeta u tradiciji Karla Korscha i Edvarda Kardelja, tokom 90-tih nametnula se kao neupitni autoritet za pitanja političkih stranaka i izbora. O kakvom se znanstvenom dosegu Mirjane Kasapović radi, postalo je evidentno nakon njene polemičke katastrofe koju je doživjela 2009. godine u raspravi u okviru Hrvatskog politološkog društva sa svojim fakultetskim kolegom prof. Dragutinom Lalovićem. Sliku nestručnosti i neznanstvenosti do danas nije uspjela izbrisati, dalje navodi Tjedno.
Njezin publicistički rad u izdanjima, najprije unutar EPH holdinga, a nakon toga Večernjeg lista, dodatno je bacio sjenu na njezinu navodnu znanstvenost i stručnost. Izravno se zauzimajući za ukidanje ureda bivšeg predsjednika Mesića, te protiv Pupovčeva zakona koji je pao na Ustavnom sudu, kompromitirala je svog supruga i osobito vjenčanog kuma, predsjenika Republike, Ivu Josipovića.
Slaba točka Josipovićeva tima je i Siniša Tatalović, ranjiv zbog navodnih plagijata knjiga ljubljanskog profesora Antona Grizolda i jednog teksta o manjinskim pitanjima preuzetog svojedobno sa portala «Stina» od jedne mlađe novinarke. Mirjana Kasapović kao glavna urednica tromjesečnika Fakulteta političkih znanosti – «Političke analize», već je dokazala u kojoj mjeri je sklona korištenju slabosti pojedinih kolega za svoje posebne ciljeve, zaključuje Tjedno.
POGODOVANJE GRDEŠIĆU I ZAKOŠEKU
Njezin kolega u «Političkim analizama», glavni urednik i budući hrvatski veleposlanik u Londonu prof. dr. sc. Ivan Grdešić zahvaljujući aktivnom djelovanju upravo Mirjane Kasapović i njezinom nezakonitom pogodovanju, višestruko je biran u profesorska zvanja temeljem samo jedne knjige koja je ujedno i njegov doktorski rad. Knjiga «Političko odlučivanje» izdana od strane «Alinee» u Zagrebu 1995. godine ponovo je reprintana 2006. godine za potrebe Grdešićeva izbora u više zvanje pod naslovom: Osnovne analize javnih politika». Ovaj put to je bio suizdavački poduhvat Fakulteta političkih znanosti i izdavačke kuće «Alineja». Tu vrijedi podsjetiti da je M. Kasapović kao urednik «Plave biblioteke» predsjednica povjerenstva i sveučilišnog Matičnog odbora propustila izvijestiti Fakultetsko vijeće i Matični odbor o Grdešićevom neudovoljavanju uvjetima za izbor u više zvanje!
«Političke analize» u ime izdavača FPZ potpisuje dekan Nenad Zakošek, kod kojeg je Mirjana Kasapović također u više navrata kao glavna urednica «Plave biblioteke», predsjednica Povjerenstva i Matičnog odbora propustila izvijestiti da Zakošek ne udovoljava uvjetima za izbor u profesorska zvanja jer jedina njegova knjiga «Politički sustav Hrvatske» u prvom dijelu donosi već objavljene tekstove o nizu izbora u Hrvatskoj 90-tih godina, a drugi dio knjižice predstavlja prijepis Ustava RH.
KUM NA PANTOVČAKU
Iz svega se postavlja pitanje DORH-u, rektoru Zagrebačkog sveučilišta i Ministru znanosti: nije li nezakonito pogodovanje za napredovanje u akademskoj zajednici veće kazneno djelo od prodaje ispita za novac, kako je zorno prikazano u seriji suđenja u aferi «Indeks»? Ako bračni par Matija – Kasapović u svom privatnom postupanju doista stoje nedodirljivi izvan i iznad Ustavnog suda i Sveučilišta, onda se doista valja zapitati tko im to omogućuje. Možda njihov vjenčani kum u Uredu predsjednika?
Tekst preuzet sa prijateljskog portala Tjedno.hr