Njihova peticija jednim dijelom jest opravdana, i to onim dijelom u kojemu se traži zaštita slobode znanstvenih istraživanja, kaže dr. sc. Valerije Vrček, profesor s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član hrvatskog Vijeća za GMO i autor 2010. godine objavljene knjige "GMO između prisile i otpora".
- Točno je to da aktivisti Greenpecea pretjeruju kada "flaksericama" kose GM-pšenicu unutar ograđenih eksperimentalnih polja. No, ako je cilj ove peticije impresionirati javnost potpisom stotinjak nobelovaca, onda je zahtjev neopravdan, ili bolje rečeno - promašen. Do znanstvene istine ne dolazi se demokracijom, nadglasavanjem, niti mahanjem autoritetima, iznosi profesor Vrček, kojega smo zatekli na znanstvenom skupu u Poljskoj na kojemu, kako nam je rekao, sudjeluje i jedan nobelovac, fizičar Klaus von Klitzing, "koji nije potpisao apel o GM-riži, kao ni preostalih dvjestotinjak živućih nobelovaca", piše
Slobodna Dalmacija.Krokodilske suzeNa pitanje zašto bi "zlatna" GM riža mogla, a "obična", iz konvencionalnog uzgoja, ne može biti efikasno sredstvo protiv eliminiranja bolesti uzrokovanih nedostatakom vitamina A, prof. dr. Vrček kaže kako je "priča o 'zlatnoj' GM riži koja bi, kako piše u pismu, trebala spasiti živote pola milijuna djece svake godine - mamac za naivne".
- Dozvolite mi sumnjati da se tu radi o krokodilskim suzama onih koji svoj posao temelje isključivo na profitu. Pa nije "Monsanto" Caritas! Mnogi nasjedaju na tu navlakušu, jer je servirana kao konačno rješenje hipovitaminoze A. Budite sigurni da veliki dio potpisnika apela za spas "zlatne riže" nije nikada pročitao, a kamoli napisao znanstveni rad o nutritivnim ili (eko) toksikološkim svojstvima GM-usjeva. Konačno, tekst peticije napisao je Richard Roberts, čija kompanija "New England Biolabs" živi od biotehnoloških patenata.
Znanstvenici, poglavito vrsni kao što su dobitnici Nobelovih nagrada, navikli su raspravljati temeljem dokaza i znanstvenih činjenica. Stoga ne čudi njihova potreba da reagiraju na neargumentirano širenje strahova od GMO-a, mišljenje je doc. dr. sc. Viljemke Bučević Popović s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu.
Ni dobro, ni loše- Kao što nožem možemo ili narezati kruh ili ubiti čovjeka, tako i genetičko inženjerstvo samo po sebi nije ni dobro ni loše. Riječ je o tehnologiji koju poznajemo gotovo 40 godina, a koju se nepotrebno mistificira, iako je do sada čovječanstvu omogućila napredak u mnogim područjima. Primjerice, sav inzulin koji se koristi pri liječenju dijabetesa dolazi iz genetički modificiranih organizama.
Cijeli članak pročitajte
OVDJE.