Tragični slučaj Josipa Tukše, starog 66 godina iz sela Malog Potočeca koji je zbog duga od 1253 kune križevačkoj Komunalnoj tvrtci za odvoz smeća, odnosno, duga svog oca od 1043 kune iz davne 1981. godine (!), ostao bez kuće, velike oranice i dvorišta koje je sud ovršio i prodao za sramotnih 38.000 kuna istoj Komunalnoj tvrtci, pokazuje teški zakonodavni apsurd države koja već tri godine ne želi promijeniti Ovršni zakon nadopunama koje bi zaštitile nezaposlene od gubitka doma.
Iako su neki suci tek sada počeli skidati stare ovrhe i to po starim zakonima, (?), pitanje je što će biti s novim blokadama, s obzirom na novu stavku Ovršnog zakona prema kojoj od rujna 'više nema odredbi da se račun mora deblokirati, ako se nakon nekog vremena ovrha ne može naplatiti'?.
Štoviše, ako je istina da je glavni uzrok tisuća blokada 'nepažnja sudaca koji nisu pratili stanje ovrhe', onda i suci (pojedinačno), trebaju odgovarati za kršenja zakona. Naime, po zakonu iz 2005. račun se morao deblokirati nakon šest mjeseci nenaplaćene ovrhe, po onom iz 2008. godine nakon godinu dana, a po onom iz 2012. godine već nakon tri mjeseca. Kako to u praksi nije rađeno, onda su potvrđene prognoze pulske Udruge Blokirani koji ističu: 'da će dugovanja blokiranih prerasti dug hrvatske privrede'. Iako potvrđuju da će nova sudska praksa pomoći u deblokadi građana, podsjećaju da je čitav Ovršni zakon 'neustavan i da u Europi nema takve slične prakse'.
'Suci su bili samo poput daktilografkinje u procesu ovrha, iako su trebali provjeravati njihovu zakonitost i ukinuti ovrhe koje su nenaplative. Što će sad biti s onima kojima su uništeni životi zbog nezakonitih blokada? Trebali bi sucima poslati ovrhe za svu štetu koju su pretrpjeli', tvrdi predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin.
Prema podatcima Udruge , od 2010. do 2014. godine u Hrvatskoj je temeljem nadopuna Ovršnog zakona blokirano ukupno milijun stanovnika, što znači da je svaki četvrti građanin bez sredstava za život. Udruga je osnovana kada je broj blokiranih dosegao 318. 000 građana, koji s pribrojenim članovima obitelji dosižu četvrtinu stanovništva Hrvatske, kojima je, kako ističu 'vlast namijenila svršetak života u ekstremnom siromaštvu, s obzirom na legalizirano (državno) kamatarenje, ostavljajući dugove njihovim nasljednicima'.
U rujnu 2014., dug blokiranih je dosegao 28, 5 milijardi kuna, a riječ je većma o ljudima koji su ostali bez posla. Štoviše, prema prvim neslužbenim provjerama rađenima putem OIB-a, oko 70 posto građana koji imaju blokirane račune, nisu obveznici osiguranja što znači da je oko 220. 000 građana koji imaju blokirane račune nezaposleno, dok preostalih više od 90. 000 imaju neki oblik osiguranja, zaposleni su ili imaju obrte, no, pripadaju grupi koja nema pravo na zaštićeni račun ukoliko nastupi blokada.
Štoviše, da bi stvar bila ljepša, blokirani su ostali i računi oko 10.000 građana koji su umrli, a do novca ne može ni više od 17 000 građana koji su stariji od 65 godina i koji više nemaju nikakve šanse namaknuti novac.
Velik je problem i što je najviše blokiranih građana daleko od uvjeta za mirovinu, njih 239. 000 stari su između 18 i 55 godina, dok njih viiše od 47. 000 su u dobi kritičnoj za zapošljavanje, između 55 i 65 godina.
Zbog postojećeg Ovršnog zakona, tvrde, dug građana je godinama multipliciran do apsurda, a broj dužnika je narastao na '70 000 godišnje , odnosno 5 000 novih dužnika mjesečno', što Hrvatsku čini jedinstvenom državom koja je omogućila da u roku od tri godine broj dužnika od 25. 000 naraste do 315. 000, što je direktna posljedica 'legaliziranog kamatarenja i osiguranja dobiti uže interesne skupine na račun većine građana'. Proteklih šest godina građani su ostali bez 9. 500 stanova i kuća koji su prodani na dražbama za cijenu nižu od jedne trećine tržne vrijednosti , a većina je tako ostala bez svog jedinog krova nad glavom, što, sudeći po reakcijama i rezultatima, hrvatsku politiku ne zabrinjava, ističu Blokirani. (Marina Tenžera)