Razgovarala: DAJANA BRZICA
Na početku vašeg mandata na mjestu direktorice Hrvatske turističke zajednice, kao jedan od vaših ciljeva, naglasili ste da će posebna pozornost biti posvećena razvoju turistički nerazvijenih područja. Na koja takva područja u Dubrovačko – neretvanskoj županiji bi trebalo staviti naglasak i što se dosad napravilo po tom pitanju?
Za poticanje razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima u 2013. godini HTZ je sukladno odlukama Povjerenstava Dubrovačko-neretvanskoj županiji odobrio ukupno 79.000,00 kuna, od čega 49.000,00 kuna za Potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima, za projekte Smeđa signalizacija Babino Polje, TZO Mljeta, Turistička i smeđa signalizacija na području TZO Smokvica, TZO Smokvice, Hortikulturno uređenje okoliša privezišta za turističke brodove - Mala riva, TZG Metkovića, i 30.000,00 kuna za Potpore za turističke inicijative i proizvode na turistički nerazvijenim područjima, za projekt Arboretum Desne, Proizvodno uslužnoj zadruzi Modro zelena, Metković. Također, Dubrovačko-neretvanskoj županiji odobreno je i 195.000,00 kuna za potpore manifestacijama i to za Korčulanski barokni festival, Korčula,Luško lito, Vela Luka,Mirisi Božića u Konavlima, Konavle,Aklapela, Dubrovnik,Mljet Trekk, Pomena, otok Mljet,Dubrovnik Football Summit, Dubrovnik, Primorsko kulturno ljeto, Slano,Regata jedrenja na dasci, Svjetsko prvenstvo Formula WS Kućišće i Ston Wall Marathon 2013., Ston.
Je li realno očekivati da Dubrovnik svaki dan može primiti onoliko turista koliko ih primaju destinacije poput Barcelone, Venecije, Miamija?
Po mom mišljenju nije, i to ne samo zbog činjenice da Dubrovnik nije kapacitiran za toliku količinu ljudi, nego i zbog činjenice da je Dubrovnik grad pod zaštitom UNESCO-a. Odnosno potrebno je izraditi studije kojima bi se utvrdilo bi li veća količina ljudi od trenutne imala negativne utjecaje na zaštićene spomenike kulture koji su sastavni dio Grada. No, kao i u svemu bitno je postići konsenzus između domaćeg stanovništva, stručnjaka, svih dionika turističkog sektora u samome Dubrovniku, jer bez sinergije svih njih daljnji razvoj turizma zasigurno nije moguć.
Hoćete li kao direktorica Hrvatske turističke zajednice apelirati na Croatiju Airlines da Dubrovniku vrati oduzete zimske letove za Frankfurt?
Croatia Airlines je dioničko društvo i tvrtka koja posluje na otvorenom tržištu, konkurirajući svim drugim zrakoplovnim prijevoznicima na tržištu Europe, a upravi društva sigurno je u interesu što bolji poslovni rezultat tvrtke. Stoga su sve poslovne odluke vezane uz plan poslovanja i redove letenja dio njihove poslovne politike. HTZ nema članove u nadzornim odborima ili upravama tvrtki u državnom ili privatnom vlasništvu, ne posjeduje dionice niti jedne tvrtke te samim time ne posjeduje nikakav instrumentarij kojim bi mogao direktno utjecati na donošenje komercijalnih odluka, kako nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika, tako i bilo koje druge tvrtke koja posluje u turizmu ili šire.
Naša uloga isključivo je poticajna – na primjer putem modela oglašavanja u promotivnim kampanjama i/ili promotivnim/prodajnim kanalima subjekata javnog i privatnog sektora već dugi niz godina potičemo organizirane programe u razdobljima van vrhunca sezone, dok mjerama (programima potpora) u Hrvatskoj potičemo stvaranje turističkih proizvoda kojima se ponuda pojedinih destinacija može obogatiti.
Što ćete napraviti da se ubrza izdavanje viza za ruske turiste koji su zbog novog režima ove godine odustajali od putovanja u Hrvatsku?
Jedan od ključnih elemenata koji je odredio ovogodišnji turistički promet iz Rusije je uvođenje viza za građane te zemlje, što je mjera koju je Republika Hrvatska morala prihvatiti u okviru prihvaćanja viznih pravila Europske unije. Riječ je o mjeri koja je isključivo u domeni vanjske politike, a nikako u nadležnosti Hrvatske turističke zajednice.
Ono što jest u našoj nadležnosti jesu naše marketinške kampanje na tržištu Rusije koje su realizirane sukladno postavljenim marketinškim ciljevima. Unatoč navedenom, marketing ne može promijeniti činjenicu da su vize potrebne, da za njihovo dobivanje mora proći određena administrativna procedura, da viza sama po sebi predstavlja dodatni trošak i da neke zemlje, primjerice Turska ili Egipat, koje nisu u Uniji, od građana Rusije uopće ne traže vize. Kada govorimo o narednoj turističkoj godini, marketinška strategija u pogledu proračuna, raspodjela istog prema vrstama aktivnosti (medija) te dinamika provedbe bit će zacrtani Programom rada za 2014. godinu, o čemu će se moći detaljnije razgovarati tek nakon što predmetni dokument usvoje tijela HTZ-a (koja primarno reprezentiraju poziciju privatnog sektora, s obzirom da oba tijela čine čelnici hrvatskih turističkih tvrtki), najprije Turističko vijeće, a potom i Sabor HTZ-a.
Imate li podatak koliko je uopće turista iz Rusije ove godine posjetilo Hrvatsku, a koliko samo Dubrovnik te koliko je to manje u odnosu na prošlu godinu?
Hrvatska turistička zajednica redovno prikuplja informacije o ostvarenom turističkom prometu, te ih objavljuje na mjesečnoj razini. Prema trenutno dostupnim podacima, broj turističkih dolazaka ruskih gostiju u razdoblju od siječnja do rujna 2013. Na razini cijele Hrvatske pao je za 23 posto u odnosu na isto razdoblje 2012., dok su turistička noćenja s ovog tržišta u padu od 22 posto.
Što se tiče Dubrovačko-neretvanske županije, broj ruskih gostiju za prvih devet mjeseci iznosio je 20.777 dolazaka, a noćenja 174.984, dakle 25 posto manje dolazaka i 26 posto manje noćenja.
Cruise tvrtka Carnival je za iduću godinu otkazala uplovljavanje u nekoliko destinacija po Mediteranu, među ostalim i Dubrovnik. Je li Hrvatska turistička zajednica pokušala pregovarati s tom kompanijom kako bi njihove goste motivirala na ponovni dolazak?
Programi navedene kompanije svakako se temelje na razrađenoj poslovnoj strategiji u koju HTZ nema, niti može imati uvid. Hrvatska turistička zajednica, kao nacionalna turistička organizacija zadužena za promidžbu i brendiranje zemlje, može, pod uvjetima koji su jednaki za sve subjekte na tržištu, ponuditi određene modele suradnje (prvenstveno marketinške), no ne može utjecati na komercijalne uvjete koje pojedini dionici nude ili traže u „lancu“ stvaranja pojedinog tržišnog programa (niti o takvim uvjetima može pregovarati).
Razloga za uključenje ili isključenje neke luke u program krstarenja može biti mnogo – komercijalni uvjeti koje određuju lučke uprave, velika opterećenost neke destinacije uslijed prevelikog broja cruise gostiju u određenim razdobljima (ne spominje li se upravo to kao jedan od problema Dubrovnika), strategija usmjeravanja programa prema novim destinacijama i dr.
Kako komentirate navode o vašoj smjeni s čelnog mjesta Hrvatske turističke zajednice zbog loših rezultata u prvoj godini mandata?
Navode ne komentiram, a o lošim rezultatima nema govora. Naime, u prvih devet mjeseci ove godine, prema kumulativnim podacima sustava turističkih zajednica o ostvarenom turističkom prometu, vidljiv je porast od 5,2 posto u dolascima (11.589.272 dolazaka) i 3,93 posto u noćenjima (69.343.607 noćenja) turista na Jadranu i u gradu Zagrebu u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Spomenute brojke potvrda su predanog rada mene i mojih suradnika, jer smo u svom dijelu posla doprinijeli ostvarenju ovih uspješnih rezultata. Moj je cilj i prioritet daljnja profesionalizacija HTZ-a i želja da preraste u organizaciju koja će se u budućnosti jedino i isključivo baviti marketingom i brandom. Uz, naravno, pomoć svih zaposlenih u HTZ-u, ali i u turističkom sektoru u cjelini, cilj nam je repozicioniranje hrvatskog turizma i povećanje prepoznatljivosti Hrvatske i izvan dosadašnjih okvira.
U kakvim ste sada odnosima s bivšim direktorom HTZ Nikom Bulićem, s obzirom da su dosad na površinu isplivale brojne nesuglasice između vas, među kojima i optužbe za mobbing?
Kao i sa svim ostalim zaposlenicima, pa tako i s gospodinom Bulićem, u korektnim sam i kolegijalnim odnosima. Ne pravim razliku između zaposlenika, sve ih jednako cijenim i poštujem, ali jednako tako svi moraju znati koje su njihove zadaće i obveze. U HTZ-u radi 52 iznimno kvalitetna zaposlenika, pa se, govoreći samo o jednome, umanjuje značaj svih ostalih koji su vrlo naporno radili kako bi objavljeni rezultati za prvih devet mjeseci bili uspješni.
Violončelistica Ana Rucner u nedavnom velikom intervjuu za jedan tjednik zamjerila vam je jer ste joj suradnju s HTZ-om otkazali putem e-maila.
Ugovor između Hrvatske turističke zajednice i gospođe Rucner vrijedio je za razdoblje od 1.1.2012 do 31.12.2012., a slijedom programskih odrednica 2013. godine, nisu planirane daljnje aktivnosti sa spomenutom umjetnicom.
Upotrebljavate li još uvijek propagandne materijale u svrhu promocije Hrvatske koje je Rucner dosad snimila za vrijeme svoje suradnje s HTZ-om?
Svi promotivni materijali kreirani s bilo kime u suradnji, vlasništvo su Hrvatske turističke zajednice i koriste se sukladno potrebama. Hrvatska turistička zajednica će na temelju rezultata opsežnih istraživanja koja se za potrebe SMPHT-a trenutno provode na našim glavnim emitivnim tržištima, i po usvajanju novog SMPHT-a, definirati svoju novu komunikacijsku i kreativnu strategiju, a sukladno tomu, i promotivne elemente i same kampanje.
PIXSELL