Dženita Sakić ( Tuzla)
- Medijska scena u Bosni i Hercegovini se nalazi u previranju s političkim sustavom. Iako postoji zakonska regulativa i etički standardi, većina medija i novinara, na lokalnom i državnom nivou, se ne obaziru na izrečeno i objavljene sadržaje. Postoje negativni elementi koji utječu na medijsko izvještavanje u BiH, a jedan od njih je kontrola informacija od strane vladajućih struktura. S obzirom da javnost vjeruje ovim medijima i medijskim sadržajima, oni su u poziciji da kreiraju negativnu klimu i utječu nepovoljno po odnose između različitih etničkih grupa u BiH.
Marko Mlikota ( Mostar)
- Smatram kako su teme zajedništva i pluralizma sa drugim narodima i narodnostima u BiH, nažalost, u dosta maloj mjeri prikazane u medijima. Teme netrepljivosti u izvještavanju bh. medija u posljednje vrijeme bile su izražene za vrijeme listopadskih izbora, gdje su mediji, bilo javni servisi ili privatne medijske kuće, jasno bili produžena ruka političkih opcija. Upravo takvim “aktivnostima”, uništava se ugled profesije, paralelno kršeći etičke postulate novinarstva.
Amila Žunić ( Bihać)
- Diskutabilno je i nezahvalno govoriti o stvaranju klime netrpeljivosti, posebno mladim ljudima koji tek rade prve novinarske korake. Možemo naći medije koji ravnopravno izvještavaju o svim narodima, ali takvih je malo. Dok s druge strane imamo one kojima se u izvještavanju očituje "problem" govora o temi koja se ne tiče njihovog naroda, ili čak iznošenje neistina. Nadalje, postoje mediji koji su podobni određenim strankama, pa se to očituje, kroz moranje ili ne, u njihovim izvještajima. Nažalost, živimo u društvu kada politički moćnici nastoje i većinom uspiju vladati medijima. U BiH postoje i pouzdani i objektivni mediji, oni jesu rijetki, ali su svakako primjer kako treba raditi i, ukoliko stavimo fokus na njih, možemo poboljšati odnose među narodima.
Mladen Topić ( Prozor – Rama)
- Zbog vrlo specifične političke situacije u BiH, jasno nam je da postoje tri grane medija koji izvještavaju iz tri različita ugla. Nisam primijetio da se kroz izvještavanje stvara netrepeljivost ili zajedništvo, što zapravo nije toliki problem koliko su problem korisničke objave koje sadrže i govor mržnje i stvaraju netrepeljivost. Drago mi je da sam u posljednje vrijeme primijetio i neke pozitivne priče o suživotu u BiH. Iako se u novinarstvu zna reći da je samo loša vijest dobra vijest, drago mi je da se mediji odlučuju i za pozitivne vijesti.
Azra Berbić ( Kakanj)
- Dosta ovisi o tome kakve su upravljačke strukture u medijima, tko su njihovi vlasnici i tko ih financira. Mediji izvještavaju shodno njihovim interesima. Mnogo je medija koji su u službi svojih vlasnika, politički elita, pozicije ili opozicije i koji shodno interesima svojih vlasnika stvaraju stavove bilo afirmativne ili negativne. Međutim, postoje i mediji koji izvještavaju realno i u službi su informiranja građana. Ovo stanje nije jedinstveno samo za BiH i regiju, bipolarnost je prisutna u medijskim strukturama širom svijeta, samo nije svuda tako očigledna pristranost javnih servisa "jednoj" strani kao u BiH.
Mirnes Bakija ( Ilidža)
- Prije svega moram naglasiti da je stanje u medijima u BiH na lošem novou. Postoje mediji koji izvještavaju kako bi izazvali netrpeljivost među tri konstitutivna naroda, a iza takvih medija se uglavnom kriju nacionalističke stranke i njihove ideologije. Također postoje i mediji koji se zaista trude izvještavati objektivno, kao i kreirati pozitivnu klimu između ustavnih naroda u našoj zemlji. Smatram da kao pojedinci trebamo više analizirati medije i ono što pojedini mediji objavljuju i otvoreno govoriti o tome tko se krije iza kojeg medija i šta zapravo želi postići određenim načinom izvještavanja.
Tatjana Milovanović (Brčko)
- Velika većina medijskih kuća i portala u BiH, posebno javni servisi i platforme, koje se financiraju iz proračuna vlada i općina, su se davno odrekli etičkog kodeksa i principa objektivnog izvještavanja. Ovo je medije pretvorilo u marionete vlasti koji su tu da izvještavaju po striktno političkim linijama koje su u BiH većinski nacionalistički orijentirane. Financijska ovisnost i politička polarizacija medija vodi stvaranju senzacionalističkog i šovinističkog sadržaja koji ima za cilj da građane BiH dijeli na ,,nas'' i ,,njih'' i time pomaže održavanju nacionalističkih tenzija.
Luka Čavar