ono o čemu je portal Dnevno pisao ljetos.
Europska unija za koju su se hrvatski građani odlučili na referendumu početkom godine nije više ista i za ulazak u novu političku tvorevinu treba organizirati novi referendum.
Riječ je o nekoliko elemenata koji se uvode u temelje EU, kao što su bankovna i fiskalna unija, o čemu nije bilo riječi tijekom pregovora za ulazak Hrvatske.
- Već je na prošlom referendumu o ulasku Hrvatske u EU bilo jasno kamo ta asocijacija ide. To je međutim skrivano od hrvatskih građana. Novi referendum bi svakako trebalo provesti, ali za razliku od prošlog trebao bi biti organiziran na demokratskim načelima. To znači da bi uvjet za njegovu pravovaljanost trebao biti izlazak najmanje 51 posto birača. Na prošli ih je izašlo manje od 44 posto a 'ZA' glasalo tek 66 posto od tog broja - ističe Milovan Šibl, predsjednik stranke Jedino Hrvatska.
Politički analitičari istovremeno dvoje što je premijera koji je do sada zagovarao ulazak u EU pod svaku cijenu, motiviralo na promjenu stava.
Odgovor Njemačkoj: 'Ne želite nas u EU, ne trebamo ni mi vas'
Neslužbeno se nagađa da je riječ o političkom odgovoru na njemačke kritike o hrvatskoj nespremnosti za ulazak u Uniju, po principu 'ne želite Hrvatsku, ne trebamo ni mi vas.' S druge strane, u diplomatskim krugovima se priča kako su do Milanovića došle informacije koje govore da će se hrvatsku ulazak u EU odgoditi za kraj 2013. a možda i kasnije.
Kako bi to bio ogromni udarac za njegovu vladu, koja je zbog vlastite upitne sposobnosti sve karte stavila na EU članstvo, pokušat će s politikom okretanja građana od Europske unije.
Šuška se da u tome ima snažnu podršku Velike Britanije, tradicionalne političke protivnice Angele Merkel kao i jače fiskalne centralizacije EU koju ona zagovara. Jasno je da je njemačka premijerka, zbog vlastite političke pripadnosti, bila naklonjenija HDZ-ovoj vladi. Zbog toga je nakon dolaska na vlast Kukuriku koalicija počela njegovati tješnje odnose s Velikom Britanijom, čijim su investitorima obećani unosni posao s državom. Zahvaljujući anglo-saksonskim rejting agencijama, navodno je očuvan i hrvatski kreditni rejting.
Što je od svega toga točno, pokazat će se uskoro.
'U EU bi se provukli poput studenata koji kupuju ispite po hrvatskim fakultetima'
Činjenica je da se u zadnjem izvješću o Hrvatskoj konstatira kako su za gotovo polovicu poglavlja potrebni dodatni napori, a za četvrtinu poglavlja potrebni su trajni pojačani napori. Svi ti napori – dodatni i trajni pojačani – moraju se poduzeti u manje od devet mjeseci do eventualnog dana ulaska u EU 1. srpnja 2013. Kakve su šanse da Hrvatska poduzme 'dodatne i trajne pojačane napore' i odradi sve što se od nje očekuje prognozira Katarina Ott s Instituta za javne financije.
- Hrvatska vlada – sa svim svojim administrativnim slabostima na koje Europska komisija iz godine u godinu ukazuje i ponavlja uvijek iste zadatke – mora ozbiljno shvatiti sve zahtjeve, a ne samo one koji su posebno istaknuti u Priopćenju Europske komisije Europskom parlamentu i Vijeću Europe. Vrijeme istječe (novi se izvještaj očekuje već u proljeće 2013.), pa se Vlada mora ozbiljno, bez ikakvih odlaganja, usredotočiti na sve te teme.
A njih ne treba rješavati zbog Europske komisije, nego ih je već odavno trebali riješiti zbog svih nas, građana Hrvatske. Nije jedini cilj ulazak u EU, već život u zemlji u kojoj funkcioniraju i politički i ekonomski sustav. Zadovoljavanje obaveza i zahtjeva koji proistječu iz pristupnih pregovora sasvim bi sigurno pridonijelo i tom drugom, jednako važnom, ako ne i važnijem cilju. Umjesto moljakanja, lobiranja i davanja pustih obećanja zemljama članicama koje još oklijevaju s ratifikacijom Sporazuma o pristupanju, ne bi li se Vladi bilo pametnije koncentrirati na zadovoljavanje obaveza i zadataka? Želimo li ponosno i s punim pravom ući u EU ili se provući poput studenata koji kupuju ispite po hrvatskim fakultetima?- zaključuje Ott./Damir Grund/