Minimalac raste na 3.080 kuna?

Drugim riječima, ne bi bilo sniženog minimalca za radno-intezivne grane poput tekstila ili drvne industrije. Njih bi se nastojalo zaštiti na neki drugi način, o čemu u vladi tek trebaju razgovarati. Jedna od mogućih ideja je da se poslodavce u tim djelatnostima porezno rastereti oslobađanjem dijela poreza na dohodak. Odnosno, i u slučajevima da se dozvoli dogovor o nižem minimalcu na razini sektora, država bi intervenirala da zaštiti minimalna radnička primanja.

No, o tome bi se još trebalo razgovarati koncem kolovoza, nakon godišnjih odmora, obzirom da je plan da se iznos minimalne plaće za narednu godinu utvrdi najkasnije do konca listopada. Sadašnji izračuni, prema formuli o kojoj se razgovara, pokazuju kako bi iznos minimalne plaće u idućoj godini trebao biti na razini 3.080 kuna što je 266 kuna više od trenutnog iznosa bruto minimalca. Na ruke bi radnik, pod pretpostavkom da plaća najviši prirez, u tom slučaju primio 2.426,62 kune, što je dvjestotinjak kuna više nego sada.

Kako se neslužbeno može čuti, u Vladi razmišljaju o dodatnom snaženju Državnog inspektorata, posebno inspektora zaduženih za rad. Namjera je dodatno ojačati njihove ovlasti na terenu. Jedno od razmišljanja, vezano je i uz zaštitu radnika koji primaju minimalnu plaću i to na način da, u slučaju neisplate plaće, rješenje inspektora bude ovršna isprava te da Inspektorat po služenoj dužnosti pokreće spor protiv poslodavca. Naravno, u trenutku kada nalaz, odnosno rješenje Inspektorata postane pravomoćno.

Poslodavac je, prema zakonodavstvu, dužan radniku uručiti obračun plaće i onda kada je ne isplati. Taj se dokument smatra ovršnom ispravom. No, radnici se nerijetko boje pokrenuti postupak protiv poslodavca, pa bi to ubuduće umjesto njih mogli raditi inspektori rada.