Kazao je kako je cilj javne rasprave da se najbolje sugestije uvaže te da se zadrži opći interes nad pomorskim dobrom ali i da se omoguće i određene poslovne aktivnosti koje bi dovele do ubrzanja, ne samo koncesiniranja već i poslovnih aktivnosti na pomorskom dobru.
Dakle, da i 'veliki gradovi' dobiju prava koja dosad nisu imali. Sve primjedbe koje su stigle od Rijeke pa do Dubrovnika su pretežno iste, kazao je ministar Hajdaš Dončić te je pojasnio kako se pod pojam 'veliki gradovi' podrazumijeva i Dubrovnik, odnosno svi gradovi iznad 35 tisuća stanovnika.
Gradonačelnik Andro Vlahušić istaknuo je kao je Grad Dubrovnik ipak malo radikalniji od prijedloga Zakona. Grad predlaže da veliki gradovi mogu osnivati svoje lučke uprave.
'Ne zato da bi zarađivali, ne zato što postoje prihodi od crusinga, već zato što je Grad financijski posoban uložiti u infrastrukturu. Svjedoci smo marine na Batali koja košta oko 20 milijuna kuna. Županijska lučka uprava nema dovoljno snage da napravi veliku marinu za građane, a Grad Dubrovnik može', objasnio je Vlahušić, dodajući kako šest gradova na Jadranu imaju pravo na svoju lučku upravu i da onda u cijelosti upravljaju kompletnim teritorijem na području gradova.
Pomoćnik ministra za pomorstvo Igor Butorac dodatno je pojasnio koncept prijedloga zakona.
'Jedna županijska lučka uprava sa ispostavama. Time se ne narušavaju prava, a omogućava se integrirano vođenje projekata, privlačenje investicija i mogućnost apliciranja na EU fondove', istaknuo je Butorac.
Istarski župan, a nije jedini, žalio se da se ovim zakonom razvlašćuje županiju u pojedinim dijelovima na što je ministar Hajdaš Dončić kazao kako će županija kroz jedno mjesto na takav način lakše upravljati svojim lučkim upravama.
'Mi ih ne ukidamo, samo prema prijedlogu bi na području županije bila jedna lučka uprava koja može imati svoje ispostave', naglasio je ministar. Što se tiče koncesijskih odobrenja, ministar je kazao kako sve ostaje kao dosada. Znači, grad će biti zadužen za njihovo izdavanje.
Ministar je još jednom posebno naglasio kako zakon štiti opće dobro izvan naselja, uz dozvolu koncesionara, i ako se ne naruši javni interes, biti će moguć pristup svim tim područjima, međutim u gradiću koji ima recimo 4,5 hotela i dvije tisuće ležajeva u apartmanima neće biti moguće jer tako se ne štiti opće dobro.
'Hrvatska ne može razvijati turizam kao Alžir ili Maroko, gdje ne postoji interakcija s lokalnim stanovništvom. Dakle, naš turizam se mora bazirati na interakciji sa lokalnim stanovništvom. Ako gledamo cijelu našu obalu, velika je različitost između Dubrovnika i Istre. Davatelj koncesije gradu, županiji, državi mora procijeniti što je prevladavajući javni interes. To je njegova odgovornost. Ako se time na primjer remeti sloboda šetanja naravno da to nije moguće', dodatno je objasnio ministar.
HŽ Cargo mora otpustiti više od tisuću ljudiNovinar su ministra upitali i o situaciji o HŽ Cargu, koji je navodno spašen, međutim što se događa ako svi sindikati nisu potpisali ugovor?
'Postoji reprezentativnost sindikata, dakle ukoliko je poznato da je sindikat koji je potpisao reprezentativan, što znači da su predviđanja, ekonomski plan - studija održivosti Carga to i predvidjela, do konca godine Cargo mora smanjiti broj zaposlenih do kraja godine za 1100 te smanjiti plaću za 20 posto. Nakon šest mjeseci i ove 'šok terapije' uprava će morati donijeti novu sistematizaciju. Interes nam je da hrvatski Cargo prijevoznik opstane. To je važno za Dalmaciju zbog količine tereta jer je mala vjerovatnost da bi to odrađivao strani operater', odgovorio je ministar Hajdaš Dončić ali nije znao komentirati pitanje Hrvatske radiotelevzije o ugroženosti luke Ploče.
'Zašto? Ne mogu pronaći nijedu paralelu HŽ Carga i luke Ploče. Mogu samo reći da spašavamo HŽ Cargo što znači da spašavamo i hrvatske luke', bio je jasan ministar.
Ana Pavlović/Portaloko.hr