Govorio je i o Češkoj kao važnom emitivnom tržištu kojemu se treba više posvetiti.
"Po broju dolazaka gostiju u Hrvatsku, Češka je prošle godine bila na petom mjestu. Osobno smatram da je češko tržište vrhunsko tržište. Prvi gosti za vrijeme rata u Hrvatskoj i iza rata dolazili su nam iz Češke, kao i sada u vrijeme pandemije. To su naši vjerni gosti i mislim da im kao država još uvijek ne dajemo onaj značaj koji bi trebali imati. Kod nas u glavama Česi su još uvijek gosti slabije platežne moći, a to je potpuno kriva slika. Šetajući kroz češke gradove vidite da su u financijskom smislu nadišli Hrvatsku. Kad vidite vozni park, razinu stanovanja, javne prostore, trgovine i sve drugo što nude, Česi su sigurno oni koji sebi mogu priuštiti kvalitetan odmor. Česi obavezno svake godine odlaze na odmor i osobno mislim, a o tome sam i govorio na Vijeću HTZ-a, da smo zanemarili to tržište i da bismo ga trebali još više gurati", kazao je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
Odgovorio je i kako se rat reflektirao na druga naša emitivna tržišta i hoće li utjecati na sezonu.
"Buking u siječnju i veljači, sve do početka rata, bio je na razini koja je sugerirala da smo trebali biti bolji nego 2019. I prije rata u Ukrajini sam govorio da cijeli buking treba gledati na način da pandemija koronavirusa još postoji i da nam se uvijek može pojaviti novi soj. Umjesto novog soja dobili smo rat u Ukrajini. Prva dva tjedna svi smo bili medijski bombardirani ratnim događanjima, nakon mjesec dana izvještavanje se više nego prepolovilo, a za mjesec dana, ako rat potraje, vijesti iz Ukrajine će biti sve manje zanimljive. Ljudi nažalost tako funkcioniraju, život ide dalje. Naravno, prije svega se nadam da će rat već sutra stati, da će ova tragedija biti okončana, svatko normalan priželjkuje zaustavljanje ubijanja i povratak ljudi kućama. S druge strane, ako se rat nastavi ali ostane u granicama Ukrajine, mislim da ćemo po sadašnjim pokazateljima svejedno imati dobru turističku godinu", rekao je.
Pojasnio je i što znači 'dobra' turistička godina: bolja u odnosu na prošlu ili u odnosu na 2019. kao referentnu godinu.
"Da nije bilo rata u Ukrajini, s padom intenziteta pandemije siguran sam da bismo ove godine radili bolje nego 2019. S ratom u Ukrajini, ako se produži, što, ponavljam, nitko ne želi, ili ako ostane unutar granica, još uvijek imamo šanse doseći 2019. To nije samo moje mišljenje, taj sam dojam stekao u razgovoru sa svojim partnerima, ali i ljudima iz cijelog sektora", ističe.
'Odradili smo dvije vrhunske godine u pandemiji kada nitko nije'
"Njemačko tržište, primjerice, ima odličan buking. Hrvatska je uvijek bila sigurna destinacija, a prošle godine smo se odlično postavili s koronom i ljudi su nam dolazili jer nisu mogli na neke dalje destinacije. Iskoristili smo nepovoljne okolnosti za dodatnu promociju i u tome uspjeli. Sve to mi budi optimizam da bismo i ove godine mogli biti jednako uspješni. Odradili smo dvije vrhunske godine u pandemiji kada nitko nije. Gosti koji su nas u tom vremenu posjetili vratit će nam se ponovno jer su bili puni dojmova. Okolnosti su utjecale na to da smo dobili neke goste koji nikada ne bi došli bez pandemije. Bogati gosti iz Europe koji preferiraju azijske zemlje ili neke egzotičnije destinacije nisu mogli toliko daleko putovati. Okrenuli su se Hrvatskoj i otkrili da mi imamo dobru luksuznu ponudu, tek sada su vidjeli što mi sve nudimo. Hrvatska realno iz godine u godinu napreduje, možda i više nego neke druge destinacije, pogotovo u luksuznom i gastronomskom segmentu, što je vidljivo svakome tko se bavi turizmom. Novi gosti su otišli zadovoljni, a okrenuli su nam se i agenti koji prijašnjih godina nisu prodavali Hrvatsku. Taj trend bi se mogao nastaviti", rekao je.
Precizirao je i u kojem točno smjeru bi se trend mogao nastaviti.
"Prošle godine smo se među prvim zemljama počeli otvarati za strane goste. I ove će godine sigurno, i zbog rata, u prednosti biti autodestinacije. Sve što smo prije pandemije govorili da nam je neki minus, jer smo uvijek težili aviogostima koji više troše i dulje se zadržavaju, sada nam je prednost. Pandemija je pokazala, a tako će biti i ove godine, da ćemo od tih naših “minusa” zapravo profitirati. Ove se godine neće otvarati Azija, ako se i otvori, pitanje je koliko će ljudi ići prema njima, kao i prema Sjevernoj i Južnoj Americi i ostalim egzotičnim destinacijama. Mi tu kao lijepa, sigurna, ugodna mediteranska destinacija, s vrhunskom ponudom, itekako imamo svoju šansu. Možemo napraviti boom, kao što smo ga napravili i prošle godine", pojašnjava.
Veći dolazak gostiju očekuje iz Austrije, Poljske, Britanije...
"Britanci su dobro krenuli s rezervacijama, kod njih je praktički proglašen kraj pandemije. Krenuli su i avioni, konkretno u Zadru su sletjeli prvi avioni Ryanaira i dobro su popunjeni. Određen broj gostiju već je došao, a četvrti mjesec nije ni počeo. Možemo slobodno reći da je sezona krenula. Ono čega neće biti ove godine, odnosno bit će ali u znatno manjoj mjeri, su dolasci grupa. Bit će ih iz Europe u predsezoni u puno manjem obujmu nego što ih očekujemo u devetom mjesecu, ali iz Azije ne računamo prije jeseni, a ako se nastavi rat, pitanje je hoće li ih uopće biti", govori.
'Gubitak neće biti značajan'
Komentirao je i kako će se gubitak ruskog i ukrajinskog tržišta odraziti na turističke brojke u sezoni.
"Ako ćemo gledati u generalnim brojkama, taj gubitak neće biti značajan. Možda nekome to zvuči grubo, ali, primjerice, Zadru koji nema puno ruskih gostiju, to neće smetati, ali nekim destinacijama u Istri, nekim hotelskim kućama, to će biti značajan udarac i naravno da će morati mijenjati strategiju cijena i tražiti nove partnere. Svaki gost je, naravno, važan, ali ako ćemo gledati u brojkama noćenja, sigurno će nas manje pogoditi nedolazak Rusa nego Poljaka. Moram reći da su nam Ukrajinci posljednjih godina u velikom porastu, dobri su gosti i oni će nam faliti. Cijeli taj istok Europe će nam nedostajati, ali mislim da će ga nadoknaditi neke druge zemlje. Oni, istina, nisu u našem Top 10, ali svaki je gost jednako važan. Dapače, ruski gosti s jahtom na Jadranu više potroše nego stotinu drugih i njihov nedolazak će sigurno nekoga pogoditi. Bilo bi idealno da nema rata i da nam dolaze i Ukrajinci i Rusi i Azijci, ali na neke stvari ne možemo utjecati i trebamo smanjit štetu što više možemo", govori.
O utjecaju inflacije i cijena energenata na turističku potrošnju i cijenu usluga
"Inflacija će sigurno negativno utjecati, toga moramo svi biti svjesni. Pitanje je uvijek isto, hoćemo li gledati broj gostiju i noćenja, ili financijsku korist u konačnici. Vjerojatno ćemo na kraju godine ostvariti rekordnu financijsku godinu u prometu, realno bit će veće cijene i trošit će se više, ali ćemo mi gospodarstvenici zaraditi manje. I na to bi svi trebali biti spremni. Ne možeš, naime, sva poskupljenja prebaciti na goste jer bi cijene otišle u nebo. Znači, zaradit će se nešto manje, ali broj dolazaka i noćenje ne bi se trebali značajno osjetiti. Netko tko planira otići na godišnji odmor, a govorimo o prosječnom srednjem staležu, on će i ići. Neće odustati od odmora zato što je u Hrvatskoj nešto poskupjelo. Samo je pitanje hoće li gost koji je prije spavao u hotelu s četiri zvjezdice sada spavati u hotelu s tri zvjezdice ili će otići u hotel s četiri zvjezdice, ali će ostati dan kraće. Ili će ići u apartman, pa će umjesto tri večere vani, jesti dvije", govori.
"O cijenama ne volim pričati jer svatko o cijenama odlučuje najbolje što zna. Svatko ima svoju poslovnu politiku. Netko će na primjer reći, kod mene će u restoranu biftek biti 300 kuna pa ću radije prodati jedan nego dva po 180 kuna. Neko će ići na 150 kuna pa će ih prodati tri. Ili će netko dignuti cijenu apartmana i biti pun manje vremena od onoga tko bude imao nižu cijenu i dulji period popunjenosti. Financijski će to biti više-manje isto, ali na kraju ćemo vidjeti tko će bolje proći", zaključuje.
Cijeli intervju pročitajte ovdje.