Na što je sve spremna Vlada za ulazak u EU

ZAGREB, 8. travnja 2011. - Hrvatska vlada je na današnjoj sjednici, vezano za Poglavlje 23, prihvatila Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje od 2011. do 2013. godine, a za što se u tom razdoblju planira u proračunu osigurati ukupno 143,7 milijuna kuna.

Sukladno preporukama EU o Poglavlju 23 u Akcijski su plan, kako je istaknuto, ugrađene mjere kojima bi se osiguralo vidljivo poboljšanje u opsegu zapošljavanja nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i upravnim tijelima lokalnih zajednica, u policiji i pravosuđu, te uspostava djelotvornog sustava statističkog praćenja.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je na početku sjednice kako je Hrvatska posjetom predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosoa dobila "vjetar u leđa" i dodatni ohrabrenje u naporima da završi pregovore o ulasku u EU.

"Od jučer još snažnije idemo naprijed, od jučer naš brod plovi još snažnije kako bismo dosegnuli cilj", rekla je premijerka Kosor naglasivši važnost jučerašnjih razgovora s predsjednikom EK koji su, kazala je, bili iznimno otvoreni i puni činjenica.

Ponovila je kako je "lipanj cilj koji smo si postavili, ali i cilj koji je postavilo mađarsko predsjedništvo i Europski parlament".

"Iz tih smo institucija također čuli da je taj cilj moguće dohvatiti. Ali, bitno je da je cilj završetak pregovora i bitno je da će to biti veliko postignuće kad god se dogodilo, da će to biti osvajanje povijesnog cilja osobito u godini kad obilježavamo 20. obljetnicu neovisnosti", rekla je.

Naglasila je pritom kako je Hrvatska imala drukčiji put od ostalih zemalja koje su ulazile u EU jer je imala mjerila i za otvaranja i zatvaranje poglavlja.

Kroz tih više od 120 mjerila napravili smo ogroman posao - sve su to bile reforme. Kroz njih je bilo i otpora i različitih mišljenja, ali smo gotovo sve savladali, naglasila je hrvatska premijerka.

Procesuiranje zločina

Vlada je na današnjoj sjednici također prihvatila Izvješće o provedbi Strategije za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina počinjenih u razdoblju od 1991. do 1995. godine.

Republika Hrvatska kontinuirano poboljšava svoje aktivnosti vezano za procesuiranje predmeta ratnih zločina, kako onih u kojima su počinitelji poznati, tako i u onima u kojima se za počiniteljima još traga. Uspostava specijaliziranih odsjeka u županijskim državnim odvjetništvima, osnivanje odjela za ratne zločine na specijaliziranim sudovima čija nadležnost postaje obvezna, formiranje specijalnih policijskih timova dodatno će podignuti kvalitetu postupanja i procesuiranja u takvim predmetima, navodi se u priopćenju Ureda za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske.

Hrvatske oružane snage u UN-u

Vlada je donijela i Odluku o rotaciji, broju i organizacijskoj strukturi pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda. U travnju 2011. ostvarit će se tako redovita rotacija pripadnika OS RH koji sudjeluju u mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu (UNMOGIP) i u mirovnu misiju uputit će se do 31. prosinca 2011. godine u svojstvu vojnih promatrača dva pripadnika Oružanih snaga. U svibnju i lipnju 2011. godine izvršit će se redovita rotacija pripadnika Oružanih snaga na Golanskoj visoravni (UNDOF) i u mirovnu misiju uputit će se na rok do sedam mjeseci 93 pripadnika OS-a.

Transparentnost na djelu - registar državne imovine

Agencija za upravljanje državnom imovinom uspostavit će i voditi registar državne imovine - popis dionica i udjela u trgovačkim društvima te nekretnina u vlasništvu države, odnosno zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač država, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je donesena Uredba o registru državne imovine.

Po podacima koje je iznio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković, država ima dionice i vlasničke udjele u 15 javnih poduzeća, više od 50 posto dionica i udjela ima u 56 trgovačkih društava, od 25 do 44,99 posto ima u 30 tvrtki, a manje od 25 posto dionica ili udjela ima u 346 tvrtki.

U vlasništvu države je i više od dva milijuna hektara šuma i šumskog zemljišta, više od 550 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, 42,2 milijuna četvornih metara građevinskog zemljišta i 10,4 milijuna kvadrata građevina s pripadajućim zemljištem.

Projekcije govore da vrijednost državnih udjela u tvrtkama te nekretnina, bez šumskog i poljoprivrednog zemljišta, iznosi oko 30 milijardi eura, kaže Čobanković.

Registar državne imovine bit će javno objavljen na internet stranicama Agencije, a iznimka su podaci o državnoj imovini koja se koristi za potrebe očuvanja suvereniteta, neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti Hrvatske koji se neće javno objavljivati.

Vlada je danas donijela i Uredbu o raspolaganju nekretninama u državnom vlasništvu kojim uređuje oblike tog raspolaganja - prodaju, razvrgnuće suvlasničke zajednice, zamjenu i kupnju nekretnina.

Tom će imovinom raspolagati Agencija za upravljanje državnom imovinom, ali su od toga izuzeti šume i šumsko zemljište (kojim upravljaju Hrvatske šume), državno poljoprivredno zemljište (Ministarstvo poljoprivrede), te javno vodno dobro (Hrvatske vode).

Slobodna trgovina

Vlada je Saboru na potvrdu uputila dodatni protokol Ugovoru o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA), kojim se dalje liberalizira trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

Tako se s Albanijom i Moldavijom obostrano ukidaju sve preostale carine i kvote, a sve carine za uvoz iz Hrvatske ukida UNMIK/Kosovo (Hrvatska već primjenjuje bescarinski režim za uvoz kosovskih proizvoda).

Hrvatska ukida sve carine i kvote za uvoz proizvoda iz Crne Gore koja pak to zadržava za manji broj posebno osjetljivih proizvoda (npr. mliječni proizvodi, mesne prerađevine, mineralne vode, pivo, cigarete).

U razmjeni s Makedonijom nema promjena koncesija, a u razmjeni sa Srbijom znatno se povećavaju postojeće koncesije u odnosu na postojeći režim liberalizacije trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

Zemlje CEFTA-e su, nakon zemalja EU, najvažniji trgovinski partner Hrvatske i ukupna je robna razmjena s tim zemljama prošle godine iznosila 2,5 milijardi eura, što je 4 posto više nego 2009. godine, podsjetio je ministar gospodarstva Đuro Popijač. (PortalOko)