PIŠE: Lukša Lucianović/Glas Grada
Privatnim iznajmljivačima prag za ulaz u sustav PDV-a je 230 tisuća kunaSvi poduzetnici, bez obzira na status, pa tako i privatni iznajmljivači koji do kraja ove godine ne ostvare primitke veće od 230 tisuća kuna (bez PDV-a) ne postaju obveznici poreza na dodanu vrijednost od 1. siječnja 2013. godine i nisu se obvezni prijaviti u sustav obveznika poreza na dodanu vrijednost u nadležnoj Poreznoj upravi.
Međutim, ti poduzetnici mogu postati obveznici poreza na dodanu vrijednost na vlastiti zahtjev.
Izmjene Zakona o Porezu na dodanu vrijednost (PDV), koje je Sabor RH izglasao 17. veljače 2012., između ostaloga, propisuju i povećanje „praga“ za obvezan ulazak u sustav PDV-a s dosadašnjih 85 tisuća kuna na 230 tisuća, i to od 1. siječnja 2013. godine.
Službeno tumačenje navedenih zakonskih izmjena, koje se dijelom primjenjuju u ovoj, a dijelom u idućoj godini, objavilo je Ministarstvo financija, Porezna uprava, u publikaciji „PDV za početnike“, na web stranici www.porezna-uprava.hr.
U publikaciji se kao odgovor na pitanje - mora li poduzetnik ostati obveznik PDV-a ako u 2012. godIni ostvari oporezivi promet manji od 230 tisuća kuna? - navodi da svi porezni obveznici koji u 2012. imaju oporezive isporuke dobara ili obavljene usluge manje od 230 tisuća kuna, mogu zatražiti brisanje iz sustava PDV-a. U tom slučaju, moraju do 15. siječnja 2013. godine nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisani zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a, ili su u tom roku pisanim putem dužni zatražiti da i dalje ostanu u sustavu PDV-a. To se ne odnosi na porezne obveznike koji su upisani u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev, za što im je Porezna uprava izdala rješenje koje ih obvezuje 5 kalendarskih godina, a koji u 2012. godini također imaju oporezive isporuke dobara ili obavljene usluge manje od 230 tisuća kuna (bez uključenog PDV-a), jer oni moraju i dalje ostati u sustavu PDV-a do isteka pete kalendarske godine od nadnevka rješenja.
Od 1. siječnja 2013. godine prag za obvezni upis u registar obveznika PDV-a je 230 tisuća kuna. Stoga je temelj za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, odnosno za brisanje iz registra, vrijednost oporezivih isporuka ostvarenih u 2012. godini.
Podsjećamo, spomenute izmjene Zakona uključuju i smanjenje PDV-a na 10 posto, na dio usluga u turizmu, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. godine, a što je bio jedan od prioritetnih ciljeva Ministarstva turizma. Smanjenje PDV-a dugoročna je i strateška mjera te iznimno važan doprinos povećanju konkurentnosti sektora. Osim toga, prema iskustvima niza turističkih zemalja, niža stopa PDV-a, čak i u vrijeme gospodarske krize, dobro utječe na proračun te doprinosi smanjenju tzv. sive ekonomije u turizmu. (Ministarstvo turizma)
Nedjeljom u 2: novo za slijedeću godinuPrilikom gostovanja u "Nedjeljom u 2" dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić kazao je kako Dubrovnik od velikog broja kruzera koji pristižu u grad ima i štete i koristi. Smatra kako Dubrovnik od milijuna turista koji dolaze u grad ubire premalo novca: "Zato će od iduće godine svaki turist koji stigne kruzerom morati platiti 11 eura da bi uopće ušao u grad Dubrovnik. Za to će dobiti cijelu jednu kulturnu ponudu".
Kaže kako turisti trenutno u gradu za posjet zidinama i muzejima troše svega tri do deset eura, ali ih slabo organizirano posjećuju. Zato u ovakvom obliku naplate Vlahušić vidi rješenje.
Ponuda za domaće turiste: Tjedan dana u Dubrovniku 1.500 kuna po osobi?
Vlahušić je govorio i o ponudi za domaće turiste. Kako je naveo, na stranicama Turističke zajednice Grada Dubrovnika u ponudi su apartmani privatnog smještaja po cijeni od 800 do 900 kuna po osobi za tjedan dana, čak i u špici sezone, turistička kartica koja osigurava popuste i besplatan prijevoz košta 200 kuna, a na stranici je i popis dobrih restorana u staroj gradskoj jezgri u kojima se tjedan dana može za ukupno 350 kuna uživati u ručkovima ili večerama. Kako kaže Vlahušić, u toj računici do 1.500 kuna vam ostaje još i novca za jednu ulaznicu za Dubrovačke ljetne igre ili nekoliko ulaznica za diskoteke.
Tijekom emisije Vlahušić je prokomentirao i slučaj golf terena na Srđu. Kazao je kako smatra da golf Dubrovniku treba te se zalaže za referendum o tom pitanju.
"Građani imaju svoje navike. Netko želi imati klima uređaj, netko mobitel i to je njihov izbor prioriteta koji se mora poštovati"
Vlahušić je prokomentirao i poskupljenja struje i plina, rekavši kako se moramo prilagođavati stanju na tržištu, ali i opasku Radimira Čačića koji je građanima poručio: "Manje pričajte pa ćete imati za platiti struju". Vlahušić smatra kako je to "nespretno rečeno". "Građani imaju svoje navike. Netko želi imati klima uređaj, netko mobitel i to je njihov izbor prioriteta koji se mora poštovati", naveo je Vlahušić.
Prvi maj u Pilama na kupalištu ŠuljićI ove godine su Pilari veselo proslavili 1 svibanj i to na svoj specifičan način. Uz tradicionalni grah bilo je tu i drugih specijaliteta a za dobar štimung pobrinula se Branka Skansi s odličnim vinom, Nikša Domić s karanfilima, a dvojac s gitarom i harmonikom svirali su i pjevali čak i za plesače.
Lijepo vrijeme i visoke temperature primamile su i brojne kupače tako da je sezona kupanja i druženja na kupalištu Šuljić započela na i to na pravi način.
Inače treba napomenuti kako je malo kupalište u Dubrovniku koji održavaju ovu tradiciju druženja i mladih i starijih te kako će bezbroj sličnih događanja biti tijekom i ove nastupajuće sezone.
Boravak na svjetionicimaTrenutačno se u Hrvatskoj iznajmljuje 11 svjetionika, a dnevna cijena najma kreće se od stotinjak do više od 1000 eura. Od svih svjetionika prošle je godine najdulje popunjen bio svjetionik Struga i to 49 tjedana.
Nekad poznati kao najveći i najvažniji objekti pomorske signalizacije koji omogućuju sigurnu dnevnu i noćnu plovidbu, danas sve više postaju zanimljiva turistička atrakcija. Naravno, riječ je o svjetionicima koji su ujedno i spomenici kulture nulte kategorije. No, kako je zapravo sve počelo? Još je 1818. godine Austro-Ugarska Monarhija izgradila svjetionik Savudrija, prvi od 48 svjetionika koji su još uvijek u funkciji u hrvatskom Jadranu. Ideja da se neki od njih pretvore u turističke objekte pokrenuta je 1995., a većina od 11 svjetionika koji se trenutačno iznajmljuju obnovljena je 2000. godine, dok sve ostale treba temeljito urediti.
Iznajmljivanjem svjetionika bavi se tvrtka Plovput koja je ujedno članica Međunarodne udruge svjetioničarskih službi - International Association of Lighthouse Authorities (IALA), a turističke aranžmane za boravak u tim neobičnim objektima nude i mnoge domaće turističke agencije. Turistička grupacija adriatica.net nudi aranžmane za boravak na svjetionicima, no oni čine vrlo mali postotak u ukupnoj ponudi tvrtke, rekao je direktor korporativnih komunikacija adriatica.neta Kristijan Gržetić dodavši kako ipak treba uzeti u obzir da je riječ o specifičnoj vrsti ponude, iznimno zanimljivoj i vrlo bitnoj, koja je na razini imidža i širine ponude kojoj adriatica.net teži.
Visoka cijena za tihi odmorU turističkoj ponudi Plovputa nalaze se svjetionici Savudrija, Rt Zub, Sveti Ivan na pučini, Porer, Veli Rat, Prišnjak, Sveti Petar, Sušac, Palagruža, Struga i Pločica. U svim tim svjetionicima žive svjetioničari osim na Rtu Zub, Prišnjaku, Pločici i Svetom Petru. Od svih svjetionika prošle je godine najdulje popunjen bio svjetionik Struga i to 49 tjedana, a iza njega je Veli Rat s popunjenošću od 45 tjedana, statistički su podaci Odjela za turizam Plovputa. Lani je najviše noćenja ostvareno u svjetioniku Veli Rat, i to 1190, u Strugi 1120 te u Pločici 1100 noćenja.
“Iako se dnevna cijena najma svjetionika kreće od stotinjak do nešto više od tisuću eura, za boravak na njima odlučuju se turisti s prosječnim primanjima.
Na svjetionicima može boraviti od dvije do šest osoba, a svi su pretvoreni u apartmane s kupaonicom i sanitarnim čvorom te imaju ležaljke i suncobrane. Osim smještaja gostima se nudi i mogućnost ribolova, ronjenja ili iznajmljivanja čamaca i brodica, ali to su uglavnom turisti željni mira i tihog odmora, pa te mogućnosti rijetko koriste”, rekao je Hrvoje Mandekić iz Plovputa. Zainteresiranost za odmor na svjetionicima sve je veća, no, prema njegovim riječima, takva turistička ponuda još uvijek nije dovoljno poznata u svijetu pa je stoga treba još više promovirati. Iznajmljivanjem svjetionika trebali bismo biti na tragu elitnog turizma, no to još uvijek nije tako, smatra Mandekić dodajući kako eliti prije svega treba ponuditi ekskluzivu na nekoj atraktivnoj lokaciji. Iako je cijena najma svjetionika dosta visoka, nije poznato koliki je godišnji prihod od iznajmljivanja svjetionika te koliki je taj udjel u ukupnom turističkom prihodu.
Može se iznajmiti i na pet godina
Ove je godine napravljen plan gospodarenja svjetionicima koji je prihvatila hrvatska Vlada. U tom je planu među ostalim navedeno kako se oni svjetionici u čiju obnovu treba uložiti nekoliko stotina tisuća eura mogu iznajmiti zainteresiranim domaćim tvrtkama na rok od 10 godina. Zauzvrat, te tvrtke trebaju uložiti u obnovu interijera svjetionika. Potpisan je ugovor o najmu s tvrtkama koje će ulagati u obnovu šest svjetionika. Hrvoje Mandekić kaže kako se na rok od pet godina mogu unajmiti i svjetionici koji su pod ingerencijom Plovputa. “Pri svemu tome vodilo se računa i o okolišu tako da su na svjetionicima ugra- đeni pročišćivači i biološke jame u kojima se skupljaju otpadne vode”, istaknuo je Mandekić.
Na tragu elitnog turizma: Svjetionik GrebeniU ponudi dubrovačkog hotela Dubrovnik Palace je i smještaj na svjetioniku Grebeni koji se nalazi na velikoj hridi s istočne strane ulaza Velika vrata. “Gostima avanturistima na raspolaganju je kuća za odmor koja se zajedno sa svjetionikom prostire na više od 140 četvornih metara. Ako se zažele suvremenog života, u svakom trenutku mogu koristiti i usluge hotela Dubrovnik Palace, a u dodatnoj ponudi je najam batlera, kuhara te mogućnost raznih narudžbi usluga domaćinstva”, najam brzih brodova, mogućnost ribarenja, kajakarenja te podvodni izlet. (Internet.hr).