Odluka na Sudu u Haagu
Nagovještaj stiže iz Crne Gore, gdje je upravo definirana natječajna dokumentacija za dodjelu prava na istraživanje i proizvodnju nafte i plina u crnogorskom podmorju, a prvim natječajem, čiju skoru objavu najavljuju u istočnom susjedstvu, bit će “ponuđeno” 13 blokova ukupne površine tri tisuće kvadratnih kilometara, odnosno teritorij bivšeg ulcinjskog bloka, piše
Slobodna Dalmacija.
- S Albanijom, koja također ima nafte i plina u podmorju oko granice, nema otvorenih pitanja, a s Hrvatskom i dalje imamo nerazjašnjenu granicu, pa se zato s blokovima nismo primicali granici ove susjedne države. Dok se ne riješi pitanje granice na Prevlaci koje je kod međunarodnih sudova, nećemo raspisivati tender za taj dio podmorja - izjavio je pomoćnik ministra ekonomije Crne Gore Vladan Dubljević.
U čijem će se podmorju istraživati te, eventualno, locirati nove bušotine, tek treba precizirati, a hrvatski i crnogorski dužnosnici tijekom međusobnih susreta godinama su uglavnom odašiljali poruke da je granični režim na Prevlaci privremeno i prijelazno rješenje, koje “sjajno funkcionira”, spominjani su budući pregovori u kojima će, kao i prigodom definiranja privremenog protokola na Prevlaci, sudjelovati prvo ekspertni timovi dviju država, a potom i političari. Hrvatska i crnogorska strana usuglašavaju rješenje, uz načelni dogovor da trajno arbitrira Međunarodni sud u Haagu.
Na istom je tragu i odgovor koji nam stiže iz Ministarstva vanjskih poslova RH, gdje smo zatražili informacije o tijeku pregovora. Iz Ureda glasnogovornika kažu kako su “predstavnici Hrvatske i Crne Gore održali nekoliko sastanaka i razmijenili prijedloge tekstova posebnog sporazuma, ali o njegovu sadržaju nije moguće govoriti, jer dvije strane nisu usuglasile svoja stajališta”.
A ne postigne li se rješenje neposrednim pregovorima, Međunarodni sud ostaje kao prihvatljivo sredstvo rješavanja tog pitanja - zaključuju na koncu.
Da je zbog privremenog režima Hrvatska uskraćena za više od 200 kvadratnih kilometara teritorijalnog mora, te tisuću kilometara epikontinentalnog pojasa, na kojemu, prema procjenama stručnjaka, ima crnog zlata, svojedobno je isticao i ekspert za međunarodno pravo i nekadašnji šef državne Komisije za granice dr. Hrvoje Kačić.
- Granica na kopnu nije sporna i cijeli rt Oštro s unutrašnjom uvalom Prevlaka neosporno je hrvatski. Problematična je morska granica, uz hrvatsku obalu na ulazu u Boku, te veliki prostor izvan zaljeva u teritorijalnome moru širine oko 12 nautičkih milja, na koji se nadovezuju epikontinentalni pojas i ribolovno područje.
Pritiskom do dogovora
U morskom dijelu treba poštovati međunarodno pravo i crte razgraničenja precizirane Konvencijom UN-a. Taj dokument je obvezujući instrument međunarodnog prava, koje izričito kaže da je granica na moru crta sredine, te u skladu s time treba riješiti i ovo pitanje - pojasnio je dr. Hrvoje Kačić.
Prema privremenom protokolu na Prevlaci iz prosinca 2002., poluotokom gospodari RH, dok je Crna Gora gotovo u potpunosti zadržala kontrolu nad morem i ulazom u Boku.
Prethodili su mu pregovori tijekom kojih je spominjano kako striktno poštovanje međunarodnog prava Hrvatskoj može donijeti dio tog akvatorija, odnosno ulaza u Boku, dok bi Crnoj Gori pripao plići dio mora. Obje strane, tada pritisnute i međunarodnom zajednicom, budući da je istjecao mandat promatračke misije UN-a na Prevlaci, u situaciji kada se nisu mogla dogovoriti konačna rješenja, parafirale su privremeni protokol, koji je na snazi već desetljeće.
/Jasmina Mrvaljević SD/