NAKIT KOJI NE GUBI SJAJ Biseri su morski dijamanti

U Kini se biseri povezuju s besmrtnosti, dok su ih u Europi koristili za liječenje potištenosti. Prema legendi biseri su nastali udarom munje u školjku.

Legendu na stranu, biseri ipak nastaju ulaskom pijeska, ponekih ljuštura ili koralja u ljušturu školjkaša te formira „dijamant“ iz mora. Biseri nastaju unutar morskog ili slatkovodnog školjkaša.

Ulaskom „stranog“ tijela, školjkaš stvara vrećicu te luči sedef. Prema istraživanjima u danu može nastati 1,3 mm sedefa, odnosno četiri sloja.

Prirodni biseri su cijenjeni baš zbog sedefa koji može postići razne boje. Sedef je građen od sićušnih kristala, koji su pravilno poredani. Kroz kristale svjetlost prolazi, lomi se i to se odražava na boju. 

Postoje bijeli, bijelo srebreni, svjetlo rozi, pa i crni, ovisno o unutrašnjosti školjkaša. Zbog svoje visoke cijene ljudi su počeli uzgajati bisere.

Kultivirani biser također raste unutar školjkaša samo uz potpomognutu intervenciju čovjeka. Potrebna je velika preciznost da bi se zrno usadilo u školjkaša.

Daljnji proces nastajanje bisera je isti. U pravilu se koriste mirni zaljevi za uzgoj gdje nisu velike oscilacije u temperaturi vode.

Kod uzgoja je potrebno voditi brigu da školjkaši imaju dovoljno nutrijenata. Čistoća je vrlo važan segment u uzgoju. Uz to treba paziti na parazite i predatore. 

Postoje razne vrste školjkaša u kojima se stvaraju biseri. Hyriopsis cumingi, Megalonaias nervosa su slatkovodni, a Pinctada fucata i Pinctada maxima su morski školjkaši.

Period rasta je ovisan o vrsti. Rast kod slatkovodnih je dvije do šest godina, dok je u morskih manje od jedne do dvije godine. Uz prirode i kultivirane bisere na tržištu se nalaze i umjetni biseri.

Razlika je što kultivirani biseri rastu unutar školjkaša. Umjetni biseri nastaju od plastičnih ili staklenih kuglica koji su uronjeni u kupku od ribljih ljuski i laka. 

Na prvi pogled je teško razlikovati prirodne od umjetnih. No zlatari tvrde da umjetni biseri pod zubom daju zaglađenu teksturu, dok pravi ili kultivirani ipak imaju hrapaviju teksturu.

Nakon izvjesnog perioda nošenja umjetnih bisera dolazi do gubljenja sloja laka. Pravim  biserima se to ne događa. Pravi i kultivirani biseri nakon dužeg perioda nošenja mogu izgubiti određeni sjaj, kao i plemeniti metali.

Uz tretman laštenja i nizanja na novi svileni konac biserima se vraća stari sjaj koji im i priliči.

Matea Mihatović