Sve ove brojke znače samo jedno, u trenutku kad počne skakati ta kamata, skakat će i rate kredita.
Nije pitanje hoće li rasti, nego je pitanje kad će se dogoditi i koliko će kleknuti dužnici u eurima. Tako netko tko danas otplaćuje stambeni kredit uz ukupnu promjenjivu kamatnu stopu od šest posto, u toj kamati plaća fiksnu maržu od 5,67 posto. Sa sadašnjim povijesno niskim EURIBOR-om, mjesečna mu je rata 501 euro, a kad bi ta europska kamata skočila na dva posto, rata bi iznosila 571 euro, s pet posto EURIBOR-a mjesečna rata bi skočila na 706 eura ili čak za 40,9 posto.
Gore od tempirane bombe
"Nije to tempirana bomba, gore je od toga. EURIBOR je ovih godina na niskim razinama jer Europska unija nastoji potaknuti gospodarstvo, njegovo je kretanje cikličko i on će sigurno rasti. U tom će trenutku banke koje su glavninu kamata učinile fiksnima, a mali promjenjivi dio vezale uz EURIBOR, povećati kamate na kredite. Tako će se to povećanje prevaliti i multiplicirati na korisnike kredita. To se nikako ne bi smjelo dogoditi.
Gledamo li stvari racionalno i logično, odnos fiksne marže i promjenjivog dijela u kamati nikako se ne bi smio mijenjati i ako se danas utvrđuje fiksni i promjenjivi dio kamate, on mora biti u onom odnosu u kojem je bio na dan podizanja kredita", ističe
Marija Duljković, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije.
Kako banke mijenjaju kamatu?
Problem s promjenjivim kamatama nije taj što su one promjenjive, nego to što se ne zna temeljem čega su ih banke mijenjale proteklih godina. Od kada je izbila kriza, kamate i na kredite u eurima su rasle, a od ove godine su lanjskim izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju banke trebale za nove, ali i kredite u otplati, definirati kako su složile kamatu, kolika im je fiksna, nepromjenjiva marža u toj kamati, a koliki je promjenjivi dio.
Taj su promjenjivi dio morale privezati uz parametar koji je mjerljiv i može se pratiti. Većina je to i učinila, te su promjenjivi dio vezale uz EURIBOR.