Za razliku od hrvatskog dinara (ili popularnih hrda, kako im je narod tepao) koji su zbog visoke inflacije u ratnim vremenima imali najviši apoen od čak 100.000 HRD-a, razdoblje kune pamtit ćemo po stabilnom tečaju prema euru i relativno niskoj inflaciji koje se danas s nostalgijom sjećamo.
No, ulazak u Europsku uniju 2013. stavio je pred Hrvatsku i obvezu uvođenja eura. Taj je proces započeo 2018. godine predstavljanjem strategije uvođenja eura, a prvi konkretni korak učinjen je u srpnju 2019. upućivanjem hrvatskog pisma namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije.
Ovogodišnjim davanjem zelenog svjetla Bruxellesa za ulazak u eurozonu okončan je politički dio ovog procesa. No, paralelno s političkim dijelom, trajao je i tehnički dio priprema kroz koje je prolazio cijeli financijski sustav i gospodarstvo u cjelini. I sve to uz poprilične troškove.
Tehnički dio tog procesa još nije dovršen i trajat će sve do kraja iduće godine kada će završiti razdoblje dvojnog iskazivanja cijena. Time će nestati i posljednji znak da smo nekad plaćali kunama. U nastavku ove godine čeka nas još početak dvojnog iskazivanja cijena, predopskrba banaka i poduzeća te obavještavanje klijenata banaka kako će od Nove godine izgledati njihovi krediti i štednja.
Nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.
Komentiraj članak
Potrebna je prijava kako biste komentirali.