'Nehat’ pretvoriti u ‘namjeru’

"Zakonom je zabranjeno paljenje vatre na otvorenom prostoru sve do kraja listopada, a tako izazvani požari sada se tretiraju kao “nehat”. S obzirom na postojanje zakonske zabrane, mislim da bi se to trebalo tretirati kao “namjerno” izazivanje požara, jer ne vjerujem da netko od naših ljudi ne zna da preko ljeta, kada je opasnost od požara najveća, nikako ne bi smjeli paliti vatru na otvorenom" smatra Željko Šoša.

Po postojećoj pravnoj regulativi, u slučaju namjernog potpaljivanja vatre i izazivanja požara, riječ je o “općeopasnoj radnji”, što je okvalificirano kao teško kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok za ponavljanje toga kaznenog djela zakon predviđa kaznu od jedne do osam godina.

Pod dojmom neprekidnog medijskog izvještavanja o podmetačima vatre raznih vrsta - piromanima, alkoholičarima, psihičkim bolesnicima, ovisnicima o adrenalinu - Dopisništvu “Slobodne Dalmacije” javio se jedan zagrebački neuropsihijatar koji ljetuje na Jadranu iznoseći zanimljivu paralelu o svojedobnom francuskom iskustvu s tamošnjim izazivačima požara.
"Znam za primjer požara na Azurnoj obali i na Korzici kada su također mediji prečesto spominjali piromane. Na kraju se ispostavilo da požare podmeću mešetari zemljištem radi pada cijene zemljišta, a kada je država zabranila prodaju opožarenog zemljišta na rok od deset godina, požari su se odjednom smanjili ili “ugasili” - rekao nam je naš sugovornik, ističući da je “čista glupost povjerovati da se na tako malom prostoru oko Zadra odjednom pojavi deset piromana jer je pitanje ima li ih toliko u cijeloj Hrvatskoj”.

To je nemoguće, jedan takav bolesnik se pojavi na uzorku od 50-80.000 ljudi, trebalo bi razmisliti o “francuskom primjeru” i pratiti što se događa s opožarenim zemljištem nakon što vatra bude ugašena, kaže naš sugovornik.