Također, mala tiskana slova učit će u prvom razredu samo da bi ovladali vještinom čitanja, ali ih neće morati naučiti pisati. I zbog svega toga ne moraju strahovati da će pasti razred ili da će jedinica, čak i ako je dobiju, imati presudnu ulogu za njegov uspjeh – u prvom i drugom razredu zaključnih brojčanih ocjena neće biti.
Tek "dijagnostika" slična opisnom ocjenjivanju iz koje će roditelji moći doznati je li njegovu djetetu u pojedinom predmetu, sukladno navedenim ishodima, potrebna podrška ili su njegova znanja u skladu s očekivanjima ili, možda, iznimna. Učitelji koji to budu željeli moći će davati brojčane ocjene za neki test ili provjeru znanja, ali one neće biti nužne ni presudne za nastavak školovanja, jer se brojčano ocjenjivanje uvodi tek od trećeg razreda osnovne škole.
Na nastavi glazbene kulture, osim tradicijske i klasične glazbe, prvašići će imati priliku poslušati i razmotriti neke uspješnice popularne glazbe, poput Beatlesa i njihovih "Yellow Submarine" te "Yesterday", kao i iz filmske glazbe, na primjer "Ratova zvijezda" ili filma "Moje pjesme, moji snovi".
Od prvog razreda osnovne škole u predmetu matematika učit će statistiku i vjerojatnosti, pa će djeca, na primjer, bilježiti što jedu kod kuće i to naučiti grafički prikazati. Prvašići će startati i s informatikom, ali najprije će učiti računalno razmišljanje i programiranje, odnosno kodiranje na jednostavnim aplikacijama.
Od početka školovanja u nastavu ulazi sedam međupredmetnih tema, među kojima su građanski odgoj i zdravlje, pa će najmlađi đaci odmah biti pripremljeni za život u građanskom društvu, ali i učiti kako se brinuti o vlastitom zdravlju.
Zeleno svjetlo KaramarkaA to je tek dio novosti koji donosi kurikularna reforma, koja očigledno ide dalje jer je u ponedjeljak dobila zeleno svjetlo prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, koji se u Banskim dvorima susreo s voditeljem Ekspertne radne skupine za cjelovitu kurikularnu reformu Borisom Jokićem.
Cijeloj Ekspertnoj skupini, na čelu s Jokićem, ugovori su produljeni na još 30 dana, dok traje stručna rasprava, a 47 nastavnika iz radnih skupina ostaju na tome mjestu do 15. lipnja. Javnosti su također predstavljena preostala 32 kurikularna dokumenta iz pojedinih predmeta te okvira, među kojima i onaj o vrednovanju i ocjenjivanju.
Od ponedjeljka je počela stručna rasprava, nakon koje slijedi javna rasprava o tim dokumentima, a od jeseni 2016./2017. školske godine u odabranih 60 osnovnih i srednjih škola (48 osnovnih i 12 srednjih) počinje eksperimentalna provedba u prvim, trećim i petim razredima osnovne škole te u prvim razredima srednje škole.
Uvodit će se postupno i u ostale škole te razrede, a u cijelosti bi u svim školama reforma trebala zaživjeti školske godine 2020./2021.
– Uvodimo obrazovanje koje nije za kviz, ni za križaljke, nego za život. Prvi put od predškole do završetka srednje škole jasno su izražena očekivanja i ishodi školovanja, imamo priliku uvesti novo, modernije, fleksibilnije obrazovanje – kazao je Boris Jokić na predstavljanju dokumenata u zgradi Vlade.
Intencija novih školskih programa, kurikuluma, jest pripremiti djecu za život i tržište rada, a u tome bi im umnogome trebalo pomoći reformirano obrazovanje u kojemu su, kako kaže Jokić, sadržaji i pojmovi predmeta srezani i za 20 do 30 posto u odnosu na dosadašnje. Ono što bi mogla biti jedna od najvećih novosti vezana je uz lektirne naslove. Ni jedan lektirni naslov više neće biti obvezan, odnosno nema više obveznog popisa lektira za svaki razred.
Umjesto njega, doneseni su popisi preporučenih lektira za pojedine obrazovne cikluse, a koji će od tih naslova odabrati za čitanje, odlučit će zajedno nastavnici i djeca, ovisno o interesima i afinitetima đaka.
Obvezno će jedino biti pročitati od šest do osam lektirnih naslova po razredu i školskoj godini. Na popisu je ukupno više od 200 naslova za osnovne i isto toliko za srednje škole, a u prvom ciklusu (1. i 2. razred osnovne škole) djeca i učitelji odlučivat će koje će od naslova čitati u prvom, a koje u drugom razredu osnovne škole.
Zanimljivo je da cijela srednja škola ima jedan lektirni popis s više od 200 naslova, što znači da đaci neće ubuduće morati čitati lektirne naslove prema zadanom obrascu u svakom razredu, nego će, ako tako odluče, u jednoj školi Danteovu "Božanstvenu komediju" čitati u prvom razredu, u drugoj školi u četvrtom, a u nekim je školama možda uopće neće čitati.
I Jo Nesbo za lektiruKako kaže Sanja Polak, književnica i jedna od članica radne skupine za kurikulum hrvatskog jezika, dosadašnji popisi lektire samo su prošireni, i to djelima nastalima nakon 2006. godine.
Na popisu za čitanje u trećem ciklusu (6., 7. i 8. razred osnovne škole) tako su se našli i Jo Nesbo s "Čarobnom kupkom doktora Proktora", Tolkienov "Hobit", a na popisu za srednje škole izabrana poezija Branimira Johnnyja Štulića, frontmana megapopularne grupe iz bivše države Azra, djela Khaleda Hosseinija, Niccola Ammanitija, Alice Munroe itd.
Na upit može li se dogoditi da će zbog toga djeca radije izabrati ove naslove, a okrenuti leđa klasicima, kao i to hoće li se moći dogoditi da, zbog izbornosti, djeca završe osnovnu školu a ne pročitaju Vladimira Nazora ili Augusta Šenou, a u srednjoj školi Krležu, Sanja Polak odgovara:
– Naprotiv, naša je intencija poticati čitanje više nego dosad. Preporuke su da dijete barem jednom tjedno ode u knjižnicu i pročita slikovnicu ili knjigu po svojem ukusu. Što se tiče klasika, naši profesori i nastavnici književnosti jako dobro znaju što je važno. Uostalom, jedan od propisanih ishoda je očuvanje kulturne baštine – kaže Sanja Polak.
Dodajmo i da će u skupini prirodoslovnih predmeta, poput fizike i kemije, naglasak u nastavi više biti na pokusima i na što više praktične nastave. Promjene su čak predviđene i za klasične jezike poput grčkoga i latinskog – manje učenja napamet, a više povezivanja antičkog i našeg doba, izvlačenja pouka iz davnina za današnje vrijeme.
Cijeli tekst pročitajte
OVDJE.