Ova institucija jednom godišnje objavljuje i izvješće o konkurentnosti, koje sadrži listu 144 zemlje svijeta temeljenu na procjeni o desetak faktora konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, veličinu tržišta i makroekonomsko okruženje.
Konkurentnost je definirana kao "skup institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti neke zemlje", a ono sadrži i rezultate ankete među poslovnim ljudima o učinkovitosti vlasti i transparentnosti. Među 10 najkonkurentnijih u svijetu ove se godine nalaze sve zemlje koje su i lani bile tako visoko plasirane, no drugim redoslijedom. Švicarska je zadržala titulu najkonkurentnijeg svjetskog gospodarstva šestu godinu zaredom, zahvaljujući učinkovitosti, inovativnosti i makroekonomskoj stabilnosti. Kao rizik konkurentnosti Švicarske, u izvješću se navode poteškoće kompanija i institucija u pronalaženju talentiranih ljudi nužnih za zadržavanje visoke inovativnosti.
Iza Švicarske slijedi Singapur, dok su se na treće mjesto probile Sjedinjene Američke Države, koje su lani bile na 5. mjestu. Finska je pala s lanjskog 3. na 4. mjesto, a slijedi Njemačka, koja je skliznula s lanjskog 4. mjesta, dok je na 6. mjestu Japan, koji je napredovao tri mjesta. Hong Kong je zadržao 7., a Nizozemska 8. mjesto, dok je Velika Britanija napredovala s lanjskog 10. na 9. mjesto. Na 10. mjestu ove je godine Švedska, koja je lani bila na 6. mjestu. Hrvatska je na novoj listi skliznula na 77. mjesto, s prosječnom ocjenom od 4,13, kao i lani. Usporedbe radi, Švicarska, kao najkonkurentnija, dobila je prosječnu ocjenu 5,70 od ukupno sedam.
Zabrinjava da je Hrvatska pri dnu ljestvice 11. europskih zemalja u razvoju, koje su joj direktni konkurenti u privlačenju investicija. U toj grupi, ispred Hrvatske su Litva, Poljska, Turska, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Makedonija i Crna Gora, dok su iz nje samo Srbija i Albanija.
Hrvatska, najnovija prinova u obitelji EU, je na 77. mjestu druga najbolje plasirana zemlja u jugoistočnoj Europi, navodi se u izvješću. Ističe se kako zemlja ima solidnu infrastrukturu, posebice po pitanju cesta i električne energije, i koristi od relativno visoke razine obrazovanja, iako je kvalitetu obrazovnog sustava potrebno poboljšati. Hrvatske tvrtke i građani koriste informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) vrlo široko u usporedbi s regijom, a zemlja je otvorena za vanjsku trgovinu, s niskim carinama i dobrim carinskim postupcima.
Morat će nastaviti s jačanjem svog institucionalnog okvira i poticati učinkovitost tržišta roba i usluga, navodi se u izvješću WEF-a. Ističe se i kako prema izjavama poslovnih ljudi, na domaćem tržištu dominira nekoliko tvrtki, a porezi predstavljaju teret, premda su niski u međunarodnoj usporedbi.
Država će se također trebati usredotočiti na jačanje svog makroekonomskog okruženja, koje je i dalje opterećeno relativno visokim proračunskim deficitom, navodi se u izvješću.
Od zemalja u okruženju, najbolje je plasirana Mađarska na 60. mjestu, dok je lani bila 63. Makedonija je napredovala sa 73. na 63. mjesto, dok je Crna Gora ostala na 67. mjestu, a Slovenija pala sa 62. na 70. mjesto liste. Srbija je napredovala sa 101. na 94. mjesto, dok Bosne i Hercegovine, koja je lani bila na 87. mjestu, nema na najnovijoj listi Svjetskog gospodarskog foruma./Ivana/
