Europska prijestolnica kulture 2020. godine bit će Rijeka, kojoj je prestižna titula dodijeljena za program Luka različitosti, čiji je cilj stvoriti grad kulture i kreativnosti za Europu i budućnost. Povjerenstvo nezavisnih stručnjaka izabralo je Rijeku nakon što je obišlo sva četiri grada (Dubrovnik, Rijeku, Osijek i Pulu) koji su bili uvršteni u drugi krug natjecanja.
Predstavnica IRMO-a i jedna od koordinatorica dubrovačke kandidature za Europsku prijestolnicu kulture Nina Obuljen smatra kako je Dubrovnik napravio veliki iskorak u više područja.
- Stvorena je posebna energija tako što su se u Dubrovniku povezali ljudi koji djeluju u kulturi i tzv. dubrovačka dijaspora te su osmislili cijeli niz projekata koji mogu nastaviti bez obzira što Dubrovnik nije ponio titulu EPK – kazala je Nina Obuljen na što je gradonačelnik dodao kako se "od promjene neće odustati".
Vlahušić je posebno istaknuo kako se "nastavlja dalje raditi" te je prezentirao projekte i aktivnosti EPK tima koje su danas na sastanku dogovorili.
1. Nastavlja se sa svim infrastrukturnim projektima i programima. "Sukladno zajedničkom dogovoru nastavlja se s radom u Lazaretima te s onim prostorima koji su u Bid Booku poput ljetnikovca u Rijeci dubrovačkoj i Gučetića te planom izgradnje knjižnice i koncertne dvorane", pojasnio je Vlahušić.
2. Najavljeno je i "stvaranje prostora za nastavak rada s mladim ljudima koji su pokazali izvanredne rezultate u projektu EPK" te "jačanje kapaciteta u kulturnim ustanovama i Upravnom odjelu za kulturu".
3. Jačanje i povećan broj kulturnih vijeća. "Umjesto jednog kulturnog vijeća potrebno je imati više njih pa tako umjesto pet do sedam ljudi bit će angažirano njih 15-20 kroz djelovanje kulturnih vijeća. To je zapravo značajniji angažman povećanog broja ljudi nego što smo imalo do sad", kazao je Vlahušić.
4. Gradonačelnik je naznačio kako će se formirati tim koji će Gradu i Gradskom vijeću predložiti "vrlo konkretne mjere oko provođenja djela". Prema njegovim navodima tim bi činili: Nina Obuljen, Ana Žuvela, Nikša Matić, Đive Galov, Gaella Gottwald, Jelena Brbora i Srđana Cvijetić.
5. Dodatno izdvajanje od oko 60 milijuna kuna za nove programe. Tim putem će se, prema gradonačelnikovim riječima, "jačati kapaciteti ljudi, ustanova i institucija". Gradska obveza je iznosila 120 milijuna kuna, a gradonačelnik je sagledavajući proračunske mogućnosti Grada zaključio kako se izdvajanja mogu povećati.
- Vjerujem da ćemo kroz mjesec i pol dana imati ponuđene konkretne mjere kako sve realizirati. Dubrovnik ima kulturnu strategiju i akcijski plan koji će se revidirati te će se u njega budžetski i organizacijski ugraditi odrednice kako bi se projekt Europske prijestolnice nastavio – rekla je Nina Obuljen istaknuvši kako je "koncept kandidature bio zamišljen na promjenama".
Obuljen je nadalje najavila kako će se nastaviti s djelovanjem čiji će fokus biti "jačanje participacije građana da sudjeluju u kulturi i programima, stvaranje uvjeta za rad mladih i kreativnih ljudi i otvaranje međunarodnih europskih partnerstava kroz već postojeće kulturne institucije u cilju suradnje i edukacije".
- Vjerujemo da smo napravili jedan projekt iz kojeg ovaj grad može izvući neke dobre ideje za budući kulturni razvoj. Značajan broj ljudi je radio na projektu i veliki je posao iza nas pa bi bilo dobro da se sve što je osmišljeno pokuša i realizirati – zaključila je Obuljen.
Gradonačelnik Vlahušić najavio je izgradnju plesne dvorane od 500 kvadrata vrijednosti do deset milijuna kuna, gdje će svi plesači Grada Dubrovnika, od tradicionalnih do modernih, nastupati.