2015-09-07Dakle, u imenima i prezimenima se skriva povijest svakog naroda i države. Primjerice, starije ime Miro nametanjem slavenstva postaje Miroslav. Što znači sufiks slav danas je svima jasno, ali do danas nitko još nije odgonetao što znači sufiks mir u hrvatskim imenima?
Činjenice pokazuju da su prezimena sa ovakvim sufiksima ne postoje ili su rijetka. Sufiks mir se često pojavljuje i kao mil. Isto možemo reći za pravoslavna imena koja obično završavaju sufiksima ij ili ije, ali takva prezimena ne postoje ili su rijetka.
Štoviše, prezimena su nastala od imena dodavanjem različitih sufiksov, barem kod današnjih ‘’Slavena’’.
Isto tako u Hrvatskoj je malo prezimena koja su nastala od katoličkih imena. Imena Joso i Josip imaju zajednički početni suglasnik J koji je nastao od suglasnika V. Međutim, ime Josip ima korijen i sufiks ipa koji stoji za riječ vapa.
Što nam znači glagol vapiti koji je sanskritski? Joso je semitizirano ime Vasa. Što nam znači riječ vasam ili vazam? Ovo nam pokazuje da su svi današnji slavenski narodi nastali od jednog naroda .
Pitanje je, dakle, kako ovo odgonetati i kako dokazati da su od jednog naroda nastajali novi narodi? Isto tako je pitanje kako se taj narod zvao iskonski? Bez poznavanja starijih pisama, to je nemoguće. Narode definira jezik, a ne religija, jer hrvatska prezimena sa navedenim sufiksima su predkršćanska.
Narod ne definira ni državnost jer jedan narod može živjeti u carstvu ili državi drukčijeg imena. Narod koji je imao svoj jezik i običaje je civiliziran, a necivilizirani narodi su ga obično pokorili i preko pravopisa i gramatike mu nametnuli novi jezik, uništivši njegovu kulturu. To se upravo dogodilo Hrvatima u zajednici sa Srbijancima.
Tada su Hrvati izgubili svoj jezik i prisilom im je nametnuta vukovica,dakle, srbijanski vokabular koji je mješavina hrvatskoga, ruskoga i turskoga. Najeklatniji primjeri su drevni Etrurci i moderni Rumunji ili Austrijanci u istočnoj Austriji koji su bili poznati kao Veni ili Veneti. Stoga i pitanje: Jesu li, dakle, muslimanska imena i prezimena u BiH muslimanska ili je većina nastala od starijih hrvatskih imena I prezimena?
Ovo je još jedan primjer na koji treba znanstveno odgovoriti. Lingvistika bez poznavanja starijih pisama nije ništa drugo nego dogma. Akademik Katičić se zbog pokušaja boljeg razumjevanja povijesti hrvatskog jezika vratio u antičku prošlost i mitologiju da bi dokazao da su hrvatska kultura i jezik postojali i prije dva milenija. Međutim, hrvatski vukovci mu ne oponiraju niti ga slijede već šute kao prave lingvističke neznalice.
Tako akademik Katičić tvrdi da su božanstva Perun i Veles bila raširena diljem tzv. slavenskih prostora, a ovdje samo želim još dodati da je Perun bio također božanstvo u Etruriji ili današnjem Rimu i Toscani. Međutim Perun se pojavio također u staroj Grčkoj kao Apollon ili Apollo.
Dakle, Perun se ranije zvao Aperun. Ispuštanjem početnog slova A, dobivamo preko Grka i Latina imena Peron i Polon. Preko ikavice ova imena postaju Perin i Pelin. Nametanjem nove religije i ispuštanjem sufiksa on nastaju hrvatska imena Pero i Polo. Međutim, prije Grka Peron i Pelon su bili poznati kao Peran i Pelan, pa se ova dva imena pojavljuju kao Pera i Pela.
Ako pak znamo da je u izvornom asirskom pismu slovo L stalo za glas R, onda nam je sve jasno. Dakle, Pera i Pela su stara hrvatska imena. Odatle prezimena Par, Parac, Palac, Paranac i Palanac koja zamjenom slova A slovom E postaju Perec, Pelec, Perenec i Pelenec. U Dalmaciji i Bosni, kao i diljem Hrvatske, su se sačuvala imena i prezimena Pera i Pela ili Pere i Pele. Sa malo imaginacije ova imena i prezimena možemo povezati sa današnjim hrvatskim prezimenima koja su rijetka među Srbijancima, ali ne i među hrvatskim i bosanskim Srbima.
Ona su drukčija od imena i prezimena romaniziranih Vlaha. Naime, hrvatski vlasi nose hrvatska prezimena i ona nam najbolje ukazuju na izgubljeni hrvatski jezik iz Crvene Hrvatske. Ako pak znamo da je hrvatski jezik izvorno bio slogovan i da ga lingvisti danas nazivaju sanskrit, onda moramo zaključiti da su ova imena napisana semitski, dakle, suglasnički, mada Semiti nisu tvorci suglasničkog pisma.
Tvorci suglasničkog pisma su bili Liburni koji su ga donijeli u Europu. Na tom suglasničkom ikaviziranom pismu su napisane vedske Himne. Liburn je semitsko ime za civilizacijske Hrvate iz sjeverne Afrike i Mezapotamije. Afrički Hrvati su u Bibliji poznati kao pleme Levi, što znači da potječu iz Egipta i sjeverne Afrike jer stari Grci su Afriku zvali Libia, a to je semitska inačica naziva Levia. Oni su još bili poznati kao Levitani.
Ako pak znamo da Semiti nisu imali slova za sve hrvatske suglasnike, moramo zaključiti da je naziv Aperon nastao od naziva Čaperah i sufiksa jana, što se na latinskom pisalo Aperan. Odatle prezimena Paran i Par. Kako je od riječi paran nastala današnja riječ para, onda se može naslutiti kako su nastajale riječi i po čemu su dobivale značenje. Pridjev paran je razumljiv. Sva ova imena i prezimena možemo povezati sa svim predkršćanskim slavenskim imenima i prezimenima, kao i sa germanskima i romanskima. Ona su se izmjenila preko različitih pisama i pravopsia. Stoga, ovdje mogu zaključiti da su svi Slaveni nekada bili civilizacijski Harvači i Halvači.
Etnik Slaven je nastao od latinskog naziva Claven, a od etnika Claven ili Clavenec ispuštanjem korijana cal nastaje etnik Ven ili Venet. Od naziva Slaven nastaju etnici Slovaci i Slovenci. Danas postoje etnici Rus i Belorus. Nisu li možda Belorusi Beli Hrvati? Isto tako akademik Katičić tvrdi da se kod Novog Vinodolskog nalazi poluotok koji nosi naziv Veles, ali ga nije povezao sa brdom Velež ili sa danas izgubljenim etnikom Wels u Britaniji. Nije ga ni povezao sa etnikom Volos koji je nastao od naziva Valac niti ga je povezao sa romanskom provincijom Vlaškom koja se danas naziva Rumunia.
Tko su bili Rumuni i zašto su Cigani nazvani Romi? Sve ovo su tadašnji nazivi za Vlahe, a Vlahi su bili jedna od dvije kaste u hrvatskoj civilizaciji – ratari, stočari i obrtnici koji su govorili tadašnjim hrvatskim jezikom i imali su ista božanstva. Sa druge strane Hrvati su bili svećenici i učitelji, dakle, aristokracija tadašnje civilizacije.
Naziv Veles je nastao ispuštanjem sloga ve i nazivu Čeveleh, što se na latinskom pisalo Čevelec. Od akavskog naziva Čavarah i Čavalah nastaju etnici Avar, Aval, Avarac, Avalac, Vlah, Vlas, Vlaj. Pod ovim imenima se kroz povijest pojavljuju Vlahi. Odatle hrvatska prezimena Čavar, Čaval, Varač, Valač, Aras, Vareš, Velača, Juriča, Jelača i mnoga druga. Ako pak znamo da se izvorno slovo V često preko tuđih pisama zamjenjvalo slovima F, P, M i semitskim slovom B, nastanak hrvatskih imena i prezimena morao bi nam biti još jasniji.
Na koncu postavljam pitanje: Nije li došao tren da se počnemo baviti hrvatskim imenima i prezimenima?