Eric Schweitzer, ili kako su ga na početku njegova četverogodišnjeg mandata prozvali Mr. Wirtschaft (Gospodin Gospodarstvo), upozorio je da Njemačkoj prijeti dramatičan deficit visokoobrazovanih kadrova, ali i drugih kvalificiranih radnika. Zbog pada nataliteta, predviđa Schweitzer, Njemačka će u idućih 12 godina imati šest milijuna manje zaposlenih od sadašnjih 42 milijuna radnika.
Najveći problem - jezikStoga, da bi održala stopu razvoja i zaposlenosti, Njemačkoj je već sada mjesečno potrebno 10 tisuća doseljenika. S obzirom na odlična iskustva s hrvatskim doseljenicima, koji se najbrže prilagođavaju uvjetima života i rada, visokoobrazovani Hrvati su sada i te kako poželjni Nijemcima, jer je broj osoba koji u Njemačkoj prekidaju studije porastao sa 25 na 28 posto. Ako govore njemački jezik, visokoobrazovani strojari, matematičari, informatičari, ali i kvalificirani tokari, bravari, tesari, zavarivači, sobarice... neće imati nikakvih problema da nađu posao u Njemačkoj.
Prema podacima Saveznog ureda za statistiku iz Wiesbadena, prošle je godine prvi put zabilježen veći dolazak hrvatskih državljana u Njemačku nego njihov povratak u Hrvatsku, gdje su odlazili u mirovinu. Iako nismo mogli dobiti točan broj hrvatskih državljana koji su se prošle godine doselili u Njemačku (riječ je uglavnom o mlađim akademski obrazovanim građanima koji se doseljavaju s obiteljima), procjene govore da je riječ o brojci većoj od tri i pol tisuće ljudi. Realnost tih brojki potvrđuju i iz veleposlanstva naše zemlje u Berlinu, jednako kao i iz hrvatskih katoličkih misija koje (zbog poreza) dobivaju podatke o novopridošlim Hrvatima katolicima u svojim župama. Do prošle godine, u Hrvatsku se godišnje vraćalo u prosjeku oko pet tisuća hrvatskih građana. Uglavnom je riječ o umirovljenicima koji su se s obiteljima vraćali u Hrvatsku. Zbog gospodarskog stanja očito se u manjem broju vraćaju u Hrvatsku, a sve više doseljavaju u Njemačku.
Može se očekivati da će Njemačka od 1. srpnja ove godine, kada Hrvatska ulazi u Europsku uniju, krenuti u pravi lov na hrvatske radnike. Velika gospodarska kriza u Hrvatskoj burzu rada napunila je visokoobrazovanim mladim ljudima koji su već izgubili nadu da će posao naći u domovini.
Unatoč najavama da će njemačko tržište rada za hrvatske građane biti zatvoreno najmanje dvije godine nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pojedine njemačke savezne države zasigurno će primati hrvatske radnike odmah nakon ulaska Hrvatske u EU.
Akcija - dobrodošli stranciNajbolja naznaka točnosti tih informacija je nedavno (22. ožujka 2013.) prihvaćanje inicijative dviju njemačkih saveznih država, Hamburga i Baden Württemberga, u Bundesratu (Gornjem domu njemačkog parlamenta) da ne bude blokade za uvoz hrvatske radne snage u Njemačku. Inicijativu tih dviju saveznih država u Bundesratu odmah je podržala Sjeverna Rajna-Vestfalija, Donja Saska, Bremen i većina drugih saveznih država u kojima su na vlasti socijaldemokrati – SPD. Prema riječima zastupnika u Bundestagu Josipa Juratovića, inicijativu za slobodan uvoz radne snage iz Hrvatske treba sada potvrditi njemački savezni parlament – Bundestag.
– Najvjerojatnije će, uz manje izmjene o ograničenju za pojedine kategorije radnika iz Hrvatske, taj prijedlog proći – drži Juratović, obrazlažući to raspoloženjem u njemačkom parlamentu zbog nedostatka radne snage s kojim se Njemačka sve više suočava. Siguran je da Hrvatskoj neće biti nametnuta ograničenja kao što su to bila Rumunjskoj ili Bugarskoj.
– Ograničenja Hrvatima zasigurno neće biti tražena za visokoobrazovane kadrove, ali će ostati za nekvalificiranu radnu snagu ili za one s nižom i srednjom stručnom spremom, za kojima Nijemci nemaju potrebu – smatra Juratović. Eric Schweitzer najavio je da u Njemačkoj počinje akcija “kulture dobrodošlice” za strane radnike.