Brzo će izbori, namjeravate se opet kandidirati za načelnika.
- Općinski odbor HDZ - a je donio jednoglasnu odluku da ću ponovno biti kandidat. Odluka se formalno donijela, kampanja je pred vratima, ali što se mene tiče , smatram da se radom kroz cijelo vrijeme mandata mora potvrđivati svaki kandidat i da kampanja sama po sebi služi kako bi se spomenulo sve ono što se napravilo i što se nije napravilo a treba napraviti u budućnosti.
Kako ocjenjujete svoj prethodni mandat?
- Teško je govoriti na način da sami sebe opisujete ili hvalite, držao bih se onoga što je točno i mjerljivo, držao bih se brojeva. A brojevi govore kako su protekle četiri godine, obilježene krizom i negativnim poslovnim prilikama, bile više nego uspješne. Lako se može provjeriti da se u Dubrovačkom primorju uložilo skoro 100 milijuna kuna, što je jedan veliki zamah za samu Općinu i njene stanovnike. Gradili smo ceste, izmjenili javnu rasvjetu, uložena su sredstva u vodoopskrbu, kanalizacijski sustav a i mnogi projekti su pokrenuti. Općina je u potpunosti otvorena investitorima, tu smo jedni od prvih na ovome području jer smo na vrijeme donijeli svu potrebnu prostorno-plansku dokumentaciju čime privlačimo investicije, kojih bi u budućnosti trebalo biti više nego do sada.
Koje biste projekte izdvojili kao najznačajnije na području Općine Dubrovačko primorje?
- Što se tiče projekata iz prethodnog razdoblja najbitniji su kapitalni projekti kao što je izgradnja školske sportske dvorane u Slanome, završetak izgradnje kanalizacijskog pročistača u Slanome, uz rekonstrukciju postojećeg kanalizacijskog sustava, kao i projekt ulaganja u infrastrukturu u Poslovnoj zoni Banići. Završeno je i proširenje vodovodnog sustava za sedam naselja od Imotice do Visočana.
Obavljene su neke rekonstrukcije?
Adaptirali smo i rekonstruirali nekoliko kilometara cesta po Općini, rekonstruirano je raskrižje Svetog Nikole pokraj Topologa, izrađen je sportski centar u Slanome, završena je i izgradnja turističkog vidikovca Gajina u Majkovima, kao i izgradnja tradicijske kuće i sanitarnog čvora u Smokovljanima.
Asfaltirala se cesta do stare crkve Rotonde u Ošljemu, izgrađeno je cestovno odmorište u Budimi. Također smo se posvetili izgradnji protupožarnih putova po šumama koje će služiti i u turističke svrhe. Obnovljeno je nekoliko sakralnih objekata i izgrađene dvije nove crkve – Svetog Stjepana u Topolome, Svete Orsule u Slanome. Otkupljen je i knežev dvor u Slanome, Općina je pripremila svu dokumentaciju i riješila imovinsko – pravne odnose, te je putem donacije DPDS-a dvor kupljen i sad će se zajednički obnavljati. Započeta je izgradnja kulturno - sportske školske dvorane u Smokovljanima u Primorju.
Što je sa projektima koji podižu kvalitetu života?
-Valja istaknuti izgradnju cesta za ulazak u naselja Topolo i Ošlje, spojne cesta bivšom Napoleonovom cestom od Dola do Stona, spojna cesta Visočani-Smokovljani zatim projekt otvaranja hitne pomoći na području Općine, otvaranje novog kamenoloma, prvog u Dalmaciji poslije rata na Mironji, dok smo u vrijeme sezone otvorili i granični prijelaz Čepikuće prema Općini Ravno, što je zapravo međugranični projekt općine Dubrovačko primorje gdje se omogućilo turistima posjeta spilji Vjetrenica u Zavali. Radi se i rekonstrukcija škole u Majkovima gdje će biti smještena kušaonica proizvoda od meda i vina, otvorena je prva turistička agencija i nekoliko seoskih domaćinstava. Danas imamo tri seoska domaćinstva u Primorju a neka su još u pripremi za otvaranje. Završen je i najmoderniji centar za marikulturu na Bistrini.
Jamstvo budućih uspješnih projekata je činjenica što je donesen Prostorni plan Općine, izvedene izmjene UPU-a Slano,usvojen DPU Polje i UPU Banići-Kručica-Slađenovići a upravo radimo na još tri prostorno planska dokumenta , čime će do jeseni biti gotova sva prostorno -planska dokumentacija koje je potrebna kako bi se moglo ulagati, i što se tiče investitora mi se trudimo biti prijateljska općina.
Koji će projekti obilježiti 2013. godinu u Dubrovačkom primorju?
- To su naši već započeti projekti poput izgradnje kanalizacijskog sustava za naselja Slađenovići, Kručica i Banići, završetak kanalizacije u Poslovnoj zoni s čime će biti kompletirana njena izgradnja, i povećana sama operativna iskoristivost zone ,izgradnja velikog , 5 i pol kilometara dugog sustava kanalizacijske mreže u Slanomu, a započeli smo i projektiranje vodoopskrbe za naselja Majkovi, Grbljava,Ratac, Doli i Smokvina.
Rekonstrukcije javne rasvjete je pred završetkom, zamijenjeno je oko 800 svjetiljki s novim, ekološkim i štednim rasvjetnim tijelima prema europskim standardima. Čeka nas i završetak sportske dvorane i vanjskog igrališta u Primorju, završetak Muzeja meda, obnova Kneževa dvora. U cilju poboljšanja turističke ponude, u suradnji sa Turističkom zajednicom namjeravamo izraditi brošure za pješačke i biciklističke staze, te nastaviti s posjećivanjem sajmova, ali i unaprijediti postojeće biciklističke i pješačke staze.
Završen je i projekt vjetro-elektrana na Lisačkim Rudinama, izdana je građevinska dozvola pa se ove godine može očekivati gradnja vjetroparka. U tijeku je i priprema dokumentacije za dva cestovna odmorišta na prostoru Ratca, dva nadvožnjaka preko Jadranske magistrale, proširenje slanske rive, adaptacija nerazvrstanih cesta i ulaznih cesta u Slađenovićima, Kručici, Dolima te u Slanome.
Koliko ste zadovoljni samom dinamikom realizacije privatnih investicija na području Općine - mislim na turistički kompleks, projekt nazvan 'Hrvatski san" u Dolima te na Marinu Slano kao i na dugo najavljivani projekt Poslovne zone u Banićima.
- Što se tiče Marine Slano tu smo na usluzi investitoru koji je dobio koncesiju, u ACI-ju rade glavni projekt i radovi bi se mogli očekivat odmah po ishodovanju građevinske dozvole, a ako bude sve prema očekivanjima, krajem ljeta se može očekivati početak radova. Što se tiče projekta Hrvatski san na Sestricima, Općina je dala veliki vjetar u leđa investitorima još od prvog dana te je našim zalaganjem taj projekt ušao u Prostorni plan Županije.
Donesen je Prostorni plan Općine u koji je ovaj projekt također unesen, i upravo je u tijeku izrada Urbanističkog plana tog naselja. Ako sve bude u redu, do kraja ljeta bi trebao biti gotov i moglo bi se početi graditi ili projektirati. Mi se trudimo na sve moguće načine privući investitore i olakšati im. Osim ovih projekata, radimo ozbiljan projekt s tvrtkom Tromont u Slanome, na izgradnji trgovačko-poslovno-stambenog centra, s tvrtkom Pervanovo projektira se seosko – turističko naselje u Banićima.
Pošto smo tek nedavno od države dobili vlasništvo nad zemljom u samoj Poslovnoj zoni, završetkom izgradnje zadnje faze infrastrukture, Poslovna zona će biti spremna za eksploataciju. Komuniciramo sa velikim brojem tvrtki iz cijele Hrvatske, obavijestili smo ih o našim projektima i ponudili da dođemo na njihova vrata pregovarati o Poslovnoj zoni. Idemo od tvrtke do tvrtke i prezentiramo svoju zonu što u našoj zemlji nije čest slučaj. Investitori uglavnom kod svih investicija pitaju kad se može graditi i koliko to košta. To je ono pitanje na koje u Hrvatskoj često nema odgovora.
Poznato je da se Općina Dubrovačko primorje suočava s depopulacijom. Koje ste mjere poduzeli kako bi se taj proces zaustavio?
- S obzirom na najavljene projekte, kroz godinu dana otvorit ćemo nova radna mjesta i moglo bi nam se dogoditi da ćemo imati više radnih mjesta nego ljudi koji traže posao. To je moj opravdani strah, ali daj Bože da bude tako jer ćemo tako vratiti određeni dio populacije na ove prostore i dobit ćemo sigurno nešto nove radne snage i novih stanovnika. To nam je i cilj jer sve to radimo da se obnovi demografska struktura. Zato smo i pokrenuli projekt POS-ovih stanova na parceli pored Poslovne zone. Proveli smo anketu i utvrdili smo da postoji interes 50-ak mladih obitelji koji bi tu došli. No država nas koči s imovinsko-pravne strane zbog nekog spora kojeg vodi protiv općina. Spor se vodi još od 2006. , ali nadam se da će biti pozitivno riješen i da će nam se to zemljište riješiti i onda bi krenuli s projektom izgradnje 50-ak POS-ovih stanova.
Dakle, investicije, otvaranje radnih mjesta i POS-ovi stanovi način su borbe protiv depopulacije!
- Tako je. Uz naravno izgradnju infrastrukture, jer teško da će vam netko živjeti u naselju bez javne rasvjete, voodoopskrbe. Bitno nam je da voda dođe u svaku kuću, a socijalnim programima također pokušavamo popraviti demografsku sliku. To su poticaji za novorođenu djecu, imamo dva vrtića u Slanome i Ošljemu koja su dobro opremljena, ulažemo u školsku ,sportsku i kulturnu infrastrukturu, u sve ono što je potrebno mladim obiteljima. Tu je naravno i briga o umirovljenicima kojima olakšavamo nizom programa za starije. Na sve moguće načine moramo se boriti protiv demografskog poraza na ovim prostorima koji je bio aktualan posljednjih 30,40 godina. Po nekim informacijama s terena, u zadnje 3 do 4 godine broj stanovnika se nije smanjio. To nam je bio cilj - zaustaviti odljev ljudi. Uvijek sam govorio da će nam biti uspjeh ako do kraja mandata ne padne broj ljudi. Tek sada bi rast mogli očekivati u narednim godinama.
Dokle se stiglo s projektom Zračne luke Lisačke Rudine? Koliko bi Zračna luka doprinijela razvoju Općine?
- Mi smo tu napravili iskorak. Zadnjih 30 godina spominje se Zračna luka Rudine, no za nju se nije napravila nekakva detaljna akcija koja je bila potrebna u prijašnjem vremenu. Mi smo sada izradili idejni projekat i potrebnu dokumentaciju da se ona unese u Prostorni plan i da se za nju predvidi sve ono što treba, izrađena je Studija i idejno rješenje, i sada se treba naći ili investitora ili kandidirati projekt za sredstva iz EU fondova, a projekt se može ponuditi državi i ministarstvu. To je nešto što nas očekuje u narednom razdoblju. Iako ova krizna vremena nisu baš za izgradnju zračnih luka, to ne znači da ona za budućnost neće značiti veliki napredak.
Po analizama ona bi trebala biti vezana za projekt Hrvatski san, biti prihvatna i stalna luka za male avione i privatnu avijaciju te za interventne helikoptere, kanadere. Trebala bi biti svojevrsna servisna zona manjih aviona na tom području. U potrazi smo za sredstvima kojima bi izgradili barem pistu sa osnovnim sadržajem pa da se u budućnosti, komercijalizacijom ovog projekta, osigura daljnji razvoj. Ali to je veliki zalogaj na kojem intenzivno radimo.
Koliko je sredstava Općina povukla iz EU fondova?
- Mi smo među prvim općinama koja je uspjela povući bespovratnih milijun eura iz fondova za projekt izgradnje kanalizacijskog sustava naselja Slano, također za javnu rasvjetu, i za neke manje projekte od stečaka koji se sada obnavljaju u Čepikućama do turističke rute kroz Primorje i Ravno, kuće meda u Majkovima pa tradicijska kuća u Smokovljanima. Povukli smo oko desetak milijuna kuna dok su u pripremi još neki projekti za EU fondove.
Kakvo je stanje unutar HDZ-a, novi slogan stranke je „Nova snaga-novo vrijeme“, vi ste jedno od mlađih lica u lokalnoj politici, kako vi vidite sam HDZ?
- Na posljednjem skupu u Zagrebu bilo je svima očito da je stranka obavila svoju konsolidaciju, novo vodstvo je napravilo odličan posao, to se na samom skupu moglo osjetiti. Ovo je bio prvi sabor stranke nakon izbora novog vodstva i osjetila se nova snaga i novi fond ljudi koji su ušli u prvi plan. To je po stranku koja je dugo bila na vlasti i očito upala u neke unutarnje probleme dobro, postoje novi ljudi koji će svoju snagu pokazati već kroz koji mjesec na lokalnim i europskim izborima.
Dakle HDZ je homogeniziran?
- Da, homogenizacija je provedena, i sve što u medijima izlazi na način da ukazuje na različite frakcije je čisto podmetanje onih koji ne žele dobro HDZu a u konačnici ni Hrvatskoj. Kontinuirano mediji izvlače neke članove koji se sukobljavaju sa trenutnim vodstvom, to su očito članovi koji se ne mogu pomiriti sa gubitkom unutarstranačkih izbora i funkcija,. Živimo u demokratskom društvu, i neprihvaćanje demokratskih standarda i procesa kojim je izabrano novo vodstvo, te ljude njihovim postupcima dovodi do isključuje iz stranke. Ili neka se uhvate „svi za jedan štap“ i pomognu u ostvarivanju ciljeva ili neka istupe iz stranke. Ovakav način djelovanja je kontraproduktivan i po stranku i po pojednice.
Hdz je prošao svoju katarzu zbog onih koji su mislili da mogu naplatiti svoje domoljublje i sada je sa tim završeno i neponovilo se.
Na kraju bi zaključio da bez jakog HDZ-a nema jakih općina i županija a samim time ni jake nam Hrvatske!
Nikša Grljević/Portaloko.hr