Njemački novinari Philipp Grüll i Frank Hofmann, autori filma 'Ubojstva u Titovo ime' (Mord in Titos Namen – Geheime Killerkommandos in Deutschland), o najstarijoj nerazriješenoj seriji ubojstava u Njemačkoj govorili su u intervjuu za HRT.
Ukazali su kako za sigurnih 30 ubojstava, i više, njemačka javnost ne zna niti se netko u Njemačkoj bavio tom temom - atentatima na hrvatske emigrante od strane jugoslavenske tajne službe na njemačkom teritoriju.
Na pitanje zašto njemački sudovi nisu i ranije proveli istraživanje o ubojstvima, i prije raspada Jugoslavije, Hofman je odgovorio kako je bilo istraživanja, ali samo do određene točke. Dodao je da je situaciju otežavalo i to što su mnogi ubojice uspijevali prijeći granicu.
Novinar je spomenuo indicije da je njemačka tajna služba davala informacije Udbi.
''Postojali su agenti koji su radili za njemačku i za jugoslavensku tajnu službu i Nijemci su to znali. Njemačka Vlada je na neki način trebala Jugoslaviju za vrijeme hladnog rata. Zato tu zemlju nisu javno kritizirali'', rekao je Grüll.
Istrage su na neki način bile pometene pod tepih, a njemački novinari kažu kako su im to otvoreno priznali neki bivši njemački političari. Međutim, smatraju kako za to sada nema potrebe.
Zato bi i bilo dobro da se u Hrvatskoj provede lustracija, mišljenja su.
''Otkrili smo veliko nasilje. Postoje obitelji i rođaci žrtava od kojih neke do sad ne znaju što se dogodilo s njihovim članovima obitelji koji su mislili da se nalaze na sigurnom tlu. Kada se sjetimo 90-tih, čini mi se da se to nasilje transformiralo u krvavi rat'', rekao je Hofman.
Grüll navodi da je Zapadna Njemačka pritisnula Istočnu Njemačku u provedbi lustracije te napominje da bi EU trebala odigrati sličnu ulogu kod zemalja koje lustraciju još nisu provele.
U nastanku filma autori su pokušali doći i do bivšeg predsjednika Josipovića.
''U jednom sam trenutku bio i tužan što nam bivši predsjednik Ivo Josipović nije htio dati intervju. U tri – četiri mjeseca u nekoliko smo navrata pokušali doći do njega. Zvali smo ga, slali e-mailove, ali nije bilo odgovora. N i danas nam nije jasno zašto on nije bio spreman na to“, rekao je Hofman.
Autorima filma ''Ubojstva u Titovo ime'' nije jasno zašto predstavnicima starog sustava koji su integrirani i u današnje Vlade, nisu iskoristili priliku da progovore. ''Mi kao novinari možemo osigurati platformu za otvorenu raspravu. Do danas ne znam zašto ovo nije bilo shvaćeno'', rekao je Hofman.
Grüll Hofmann govorili su i o percepciji Josipa Broza Tita u Njemačkoj.
''Tita su smatrali dobrim socijalistom i dobrim komunistom. On nije bio poput Staljina. Na to je utjecalo vjerojatno i što njemačka javnost ne zna za ubojstva tajnih službi, ali i zbog odlaska Nijemaca na godišnje odmore na Jadran gdje su imali toplu dobrodošlicu'', ispričao je Grüll.