"Slika useljenika u njemačkim medijima je katastrofalna. Migranti se uglavnom povezuju s negativnim pojavama. To se stanje mora promijeniti", mišljenja je komentator Deutsche Wellea Robert Schwartz koji se obrušio na vlastitu naciju zbog stava da su nisko na ljestvici obrazovanja zbog useljenika.
- Naše društvo smatra kako useljenici pljačkaju naše socijalne sustave, da su kriminalci i da u velikoj mjeri doprinose zaglupljivanju njemačkog društva. I što će, kad to čuje, misliti prosječan Nijemac? "Stranci natrag tamo odakle ste došli", pomislit će. I u bogatoj Njemačkoj mnogi, i useljenici i starosjedioci, žive na rubu društva. A usko povezan s lošim socijalnim stanjem je i nizak stupanj obrazovanja. I to jednako kod stranaca i "domaćih". No uvijek iznova isključivo strance paušalno optuživati za nizak stupanj obrazovanja je jednostavno – neobrazovano.
Kod upisa djece u školu pita ih se jesu li iz useljeničke obitelji. To se bilježi u karton!
Jedan primjer iz svakodnevice. Kod upisivanja u školu, djecu se pita da li potječu iz useljeničke obitelji. I sve se to lijepo upiše u osobni karton. Kada roditelji upitaju koja je svrha tog podatka, tada dobivaju lapidaran odgovor da se jednostavno radi o statistikama. Vlasti dakle više zanima porijeklo djeteta a ne recimo natprosječna nadarenost. Meni su ovakvi slučajevi više nego poznati. Djeca su u međuvremenu među najboljim učenicima, preskaču razrede, no ta činjenica se ne pojavljuje niti u jednoj statistici.
Nešto se mora promijeniti u javnoj percepciji. Ne, ja ne tražim uljepšavanje često katastrofalnih uvjeta u kojima useljenici u ovoj zemlji žive. No vrlo bi me radovalo kad bi moj njemački susjed malo češće čuo i uspješne priče čiji glavni protagonisti su, gle čuda, stranci. To bi možda promijenilo njegovu sliku svijeta. I možda ubuduće ne bi "krivnju" prvo tražio samo kod došljaka (usput, i jedan Bavarac u Hamburgu je u neku ruku osoba s useljeničkom pozadinom, ili?) nego možda i kod sebe.
Zemlja pjesnika i mislioca mora malo promisliti u ovom globaliziranom svijetu: i useljenici obogaćuju društva u kojima žive, njihove socijalne sustave i pridonose gospodarskom boljitku. S druge strane socijalno ugroženima, bez obzira radi li se o "domaćima" ili pridošlicama, treba pomoći. A za to su potrebne jasne političke odluke.
Došlo je vrijeme da se na pojam "useljenička pozadina" gleda pozitivno a ne da ju se (politički korektno) od strane lingvista proglašava "antipojmom" godine. No budimo iskreni: da li je u jednom modernom, otvorenom društvu još uopće važno porijeklo? Za osobni identitet to predstavlja neku ulogu, no izvan te sfere? Pri upisu u školu, zapošljavanju itd.? Sigurno nije.
Tek malom broju građana Njemačke je poznato da službeno u kategoriju osoba s migrantskom pozadinom pripadaju svi oni koji su nakon 1955. doselili u Njemačku kao i njihova djeca i unuci koji su ovdje rođeni. Protivno zdravoj pameti - kaže useljenik, autor ovih redaka, Robert Schwartz.
Izvorni članak možete pronaći
ovdje