Nošenje kontaktnih leća i česte upale očiju

Tko može nositi kontaktne leće

Prednosti kontaktnih leća su široko vidno polje, ugodnost nošenja, više nisu "strano tijelo" u oku, jer su propusne za kisik, pa tako ne ugrožavaju zdravlje rožnice.

Također omogućuju dobar vid prilikom nošenja najrazličitijih sunčanih naočala, što je ograničeno kod nosioca dioptrijskih naočala. Njihov relativni nedostatak je potreba stalnog održavanja higijene leće s ciljem sprječavanja upale oka, kao i poboljšanja ugodnosti nošenja, te mogućnosti boljeg i jasnijeg vida.

Kontaktna leća omogućava lakše bavljenje sportom, kao i drugim različitim hobijima.

Vrste leća i njihov utjecaj na oko

Danas se nose dvije osnovne grupe kontaktnih leća. Plinopropusne, tzv. polutvrde i mekane kontaktne leće. Tvrda kontaktna leća koja se prva počela proizvoditi prije četrdesetak godina, danas je rijetko u upotrebi i liječnici je preporučuju tek u nekim specijalnim slučajevima, kao što je npr. keratoconus (deformacija rožnice u obliku stošca).

Materijali koji se koriste u proizvodnji kontaktnih leća tvrđi su ili mekši, no svi moraju imati zajedničko svojstvo propusnost za kisik, jer je ta osobina od posebne važnosti za zdravlje rožnice.

Propusnost leće za kisik označava se Dk i jedna je od važnih komponenti prilikom odabira vrste leće za svakog pojedinca. Danas su sve popularniji tzv. silicon hidrogel materijali koji omogućuju visoki protok kisika prema rožnici, te smanjeno taloženje depozita na lećama.

Ipak, nešto je materijal žilaviji i brže se suši, stoga možemo reći da unatoč stalnom razvoju u kvaliteti materijala još uvijek nema idealnog.

Na zdravlje rožnice utječe i stanje suznog filma koji čini mješavina suza i loja što ga luče lojne žlijezde smještene na rubu vjeđa uz trepavice.

Automatskim nesvjesnim treptanjem suzni film se razmazuje preko kontaktne leće i omogućuje njeno klizanje po rožnici, sprječava sušenje površine leće i omogućuje ugodnost nošenja.

Sredstva za njegu leća

Nekoliko minuta nakon umetanja leće u oko na leći se počne nakupljati tzv. "biofilm". On je nakupina bjelančevina i masnoća na leći koja se mora redovito uklanjati da bismo oko sačuvali od upale.

Danas na tržištu postoji čitav niz sredstava za čišćenje kontaktnih leća. Uz otopine za čišćenje i dezinfekciju, potrebno je i povremeno enzimatsko čišćenje kontaktnih leća tableticama za skidanje bjelančevina s površine leće.

Neke otopine sadrže dodatke tih enzima, pa proizvođač naglašava da dodatno čišćenje tableticama nije potrebno. Kod nekih otopina ističe se nepotrebnost trljanja leće s objašnjenjem da enzim dodan otopini ima sposobnost odstranjivanja bjelačevina i mucina s površine leće.

Odluka koje sredstvo koristiti ovisi o tome koja vrsta kontaktnih leća se nosi. Konvencionalne meke kontaktne leće, tj. one čija je trajnost godinu dana, zahtijevaju temeljitije čišćenje i dodatno korištenje tableta za enzimatsko čišćenje, čak i onda kada otopina kojom se vrši čišćenje leće ima dodan enzim.

Razlog tome je nedovoljna količina enzima u otopini. Leće za planiranu zamjenu s trajnošću do mjesec dana mogu se čistiti ovakvim otopinama bez tabletica, jer se leće brzo mijenjaju pa nema puno vremena za taloženje bjelančevina na površini kontaktne leće.

Meke leće za produženo nošenje mnogi nosioci shvaćaju kao mogućnost da po mjesec dana ne brinu o njihovoj higijeni. Zato je kod takvih leće najveća mogućnost upala spojnice pa i rožnice uz mogućnost brojnih komplikacija.

Za higijenu oka najbolje su jednodnevne meke kontaktne leće jer se ujutro umetnu u oko, a navečer bace. Osim toga za njihovo nošenje nisu potrebne otopine što smanjuje troškove.

Dnevno nošenje leća je preporuka, a kod leća za produženo nošenje preporuka je skinuti ih jednom tjedno i temeljito očistiti.

Uloga suznoga filma pri nošenju kontaktnih leća

Kontaktna leća kliže po suznom filmu preko rožnice. Na taj način omogućena je ne samo udobnost nošenja leće, nego i da kisik iz zraka potreban za normalnu funkciju rožnice dopre do nje putem suznoga filma.

Meka kontaktna leća ostaje vlažna i mekana, jer se neprestano natapa  suzama. Manjak suza je relativna kontraindikacija za nošenje kontaktnih leća.

Kronična upala ruba vjeđa uzrokuje poremećeni rad lojnica važnih za održanje suznoga filma, te također može biti prepreka nošenju kontaktnih leća.

Leće i upale očiju

Upala oka je obrambeni biološki proces kao odgovor na oštećenje tkiva. Kod nosioca kontaktnih leća upala je često udružena s oštećenjem površine rožnice, tzv. epitela, bakterijskom ili nekom drugom infekcijom, različitim toksičnim ili alergijskim uzrocima, nedovoljnim čišćenjem i skupljanjem bjelančevina na površini leće i mehaničkim uzrocima (loše filtrirana leća).

Sklonost upali češće je izražena kod nosioca mekih kontaktnih leća nego polutvrdih, no riječ je više o potrebi veće higijene mekih kontaktnih leća.

Kod liječenja je potrebno prekinuti nošenje kontaktne leće dok se upala ne izliječi. To je ponekada teško, pogotovo ako je visoka dioptrija, a u praksi se pokazalo da mnogi nosioci kontaktnih leća nemaju u rezervi dioptrijske naočale. Zbog toga je neophodno da svaki nosilac kontaktnih leća ima u slučaju potrebe, kada skine kontaktne leće, dioptrijske naočale.

Akutni upalni odgovor oka na leće uključuje jutarnje buđenje uz bol, osjetljivost na svetlo, suzenje i crvenilo oka. Sličnu reakciju oka uzrokuju upalno toksični podražaji, mehanička iritacija, kao i osjetljivost na otopine za čišćenje i čuvanje kontaktnih leća.

Bez obzira na uzrok, leće treba prestati nositi, te primijeniti antibiotske kapi najkasnije 24 do 48 sati nakon pojave simptoma. Leće treba ponovo nositi po smirivanju simptoma isključivo tijekom dana.

Sprječavanje i liječenje upala oka

Važnu ulogu u sprječavanju upalnih reakcija oka prilikom nošenja kontaktnih leća ima pravilna higijena, kako kod mekanih, tako i kod polutvrdih i tvrdih  kontaktnih leća.

Dobra izobrazba budućeg nosioca kontaktnih leća na samom početku je od posebne važnosti. Čišćenje i dezinfekcija leća moraju se činiti redovito i temeljito.

Također je nužno enzimatsko čišćenje leća za nosioce konvencionalnih (godišnjih) mekih kontaktnih leća jedanput tjedno. Kod leća za produženo nošenje, preporuča se jedanput tjedno leću skinuti i temeljito očistiti.

Treba izbjegavati otopine s dodanim konzervansima zbog moguće senzibilizacije oka. U slučaju upale, vrstu liječenja antialergijskim sredstvima ili antibioticima, odrediti će liječnik.

Što učiniti kada je oko crveno?

- Skinuti leću.Potražiti što prije pomoć oftalmologa, a ne optičara.
- Ne pokušavati se sam liječiti.Kapi koje su pomogle poznatom, ne znači da su Vama odgovarajuće.
- Kapi koje ste nekada koristili ne moraju biti odgovarajuće i u ovom slučaju.
- Što ranije dijagnoza, brže je i uspješnije izlječenje oka, te brži povratak ponovnom nošenju kontaktne leće.

Nema opasnosti od upale oka nošenjem kontaktnih leća ako se leća nosi samo tijekom dana uz adekvatnu higijenu leća i redovite posjete oftalmologu (preporuka je dva puta godišnje), donosi centarzdravlja.hr.