Zamjeraju joj nedostatak menadžerskog iskustva, dok se kao njezina prednost ističe to što je kroz rad u Nadzornom odboru dobro upoznata sa situacijom u ovoj strateški važnoj državnoj tvrtki koja ima izuzetan razvojni potencijal za cijeli Jadran.
Kako komentirate tri smjene na čelu ACI-ja u samo 10 mjeseci, što se događa?- Od početka se krivo interpretiraju smjene. Nadzorni odbor je krajem 2012. godine donio Odluku o višečlanoj Upravi, točnije o tročlanoj Upravi. Do tada je Anto Violić bio jedini član Uprave - direktor. Nakon te Odluke i raspisivanja javnog natječaja za predsjednika Uprave, gospodin Violić je ostao u mandatu člana Uprave te je na vlastiti zahtjev otišao iz Društva u travnju 2013. Bruno Bonifačić je stupio na dužnost predsjednika Uprave početkom 2013. godine, a kao njegov bliski suradnik Dražen Nikolić je imenovan za člana Uprave 1. ožujka. Radi se o jednoj Upravi i puno je realnije govoriti o smjeni Uprave Bonifačić/Nikolić, a razloge za tom smjenom već smo naveli službenom objavom.
Izabrani ste na mjesto zamjenice predsjednika Uprave - direktorice na rok od godinu dana, koje ciljeve planirate ostvariti u tom razdoblju?- To je veoma kratak period i moj osnovni cilj bit će nastaviti s planiranim investicijama i svim aktivnostima za pripremu Društva za dokapitalizaciju. Kada govorim o investicijama prvenstveno mislim na izgradnju marine u Slanom, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. To će biti prva nova marina u sustavu ACI-ja nakon 20 godina, tako da je projekt od iznimne važnosti. ACI marina Slano prostirat će se na ukupnoj površini od 2.460 kvadratnih metara. Radovi će se, bude li sve išlo prema planu, realizirati tijekom prve polovice 2014. Po završetku radova, ACI marina Slano moći će na vez primiti 200 plovila duljine od 11 do 25 metara za što ćemo izgraditi gatove i valobran ukupne duljine 688 metara, te tako doprinijeti realizaciji povećanja kapaciteta. Tu je i priprema marina u sustavu ACI-ja za sljedeću sezonu kako bi se postojeća ponuda modernizirala i podigla razina kvalitete ponude i usluge.
Što je sa zahtjevom za proširenje koncesije za ACI Split?- Radi se intenzivno na sređivanju dokumentacije za sve ACI-jeve marine, pa tako i na dokumentaciji vezanoj uz proširenje koncesijskog područja ACI marine Split. No, bit će potrebno pričekati nove izmjene prostornog plana vezane uz Zapadnu obalu. Očekuje se da će Županijska lučka uprava i Županija dati Gradu na upravljanje zapadni dio bazena splitske Gradske luke s namjenom da Zapadna obala bude u funkciji luke sezonskog privezišta. S obzirom na to, potrebno je vidjeti postoji li onda mogućnost proširenja koncesijskog područja ACI marine Split u tom području.
Kako će se privezište na Zapadnoj obali odraziti na poslovanje ACI-ja?- ACI marina Split svake sezone bilježi odlične rezultate u posjećenosti tranzitnih gostiju. Veliki broj mega jahti se tijekom ljeta zbog gužve ne može privezati u ACI marini Split, tako da ne postoji bojazan da bi se privezivanje jahti na Zapadnoj obali moglo odraziti na poslovanje same marine. Pozdravljam svaki napredak i poboljšanje u nautičkoj ponudi, a tzv. "zapadna riva" svakako će predstavljati jedan novi iskorak u nautičkoj ponudi Splita i zasigurno će privući dodatni broj kvalitetnih gostiju nautičara.
U Splitu se navaljuje i gradnja marine za mega jahte na Žnjanu, što mislite o tome?- Split je, s razvedenim akvatorijem koji ga okružuje, izuzetno atraktivna turističko nautička destinacija. Sam Split predstavlja povijesni dragulj, dok blizina Šolte, Brača, Hvara, Visa i drugih prekrasnih otoka sa svojim prirodnim ljepotama i bezbrojnim uvalama, predstavljaju raj za nautičare. Svako poboljšanje ponude i kvalitete usluge značajno je za ukupni napredak nautičkog turizma u Hrvatskoj. Isto važi i za eventualne ideje o izgradnji luke nautičkog turizma na Žnjanu. Nisam upoznata s detaljima projekta, no ako će on biti kvalitetno ukomponiran u postojeći prostor, privući novu klijentelu, stvoriti mogućnost za daljnje zapošljavanje te uz ostale sadržaje oplemeniti sadašnje stanje na Žnjanu, onda je to hvalevrijedan projekt i doprinos napretku turizma.
Hrvatska sve nade polaže u turizam, što se treba napraviti da bi se poboljšala ponuda za nautičare?- Vrlo je važno da znamo osluškivati puls gostiju i pratiti njihove želje i potrebe, a to možemo činiti jedino kontinuiranim kvalitetnim istraživanjem tržišta. Iz relevantnih istraživanja kao što su Tomas Nautika Jahting 2012 kao i iz istraživanja koja su provedena unutar ACI-ja, jasno je koje su prednosti a koji nedostaci u nautičkom turizmu. Gosti nautičari iznimno su zadovoljni ljepotom prirode i krajolika te sigurnošću. Zadovoljni su ljubaznošću osoblja u marinama te tehničkim karakteristikama marina. Ono što nas razlikuje od konkurencije, a na čemu svakako treba raditi, su vrijednost za novac ukupne nautičke ponude u Hrvatskoj, kvaliteta i usluga tehničkih servisa u marinama te kvaliteta ugostiteljskih usluga. S obzirom na konkurentne zemlje, zaostajemo s ponudom destinacije, odnosno raznolikošću kulturnih manifestacija, zabavnih i sportskih sadržaja. Posebno je kod nautičara izraženo nezadovoljstvo mogućnošću kupovine u marinama. Segmenti u kojima nismo postigli zadovoljstvo gosta područja su koja treba razviti, oplemeniti, obnoviti, unaprijediti. Potrebna poboljšanja ne smiju nužno sa sobom donijeti i poskupljenje usluge jer je gostu, neovisno o tome da li je nautičar ili ne, vrlo važno da omjer cijene i kvalitete bude realan. Gostu treba pruži dodatnu vrijednost i to je ono o čemu i mi u nautici trebamo težiti. Možda nemamo mogućnosti učiniti ogromne iskorake u postojećoj ponudi, no svaka pozitivna promjena doprinosi zadovoljstvu gosta, a to nam je krajnji cilj.
Koliko država svojim zakonima pomaže ili odmaže nautičkom sektoru?- Država je napravila jedan veliki iskorak prema poboljšanju poslovanja u nautičkom sektoru izradom novog Nacrta Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Pema našim informacijama, izrada nacrta navedenog Zakona u završnoj je fazi te se uskoro očekuje i javna rasprava. Očekujemo da će novi Zakon postaviti zakonske okvire kojima će riješiti dosadašnje prepreke i nelogičnosti te da će donijeti niz poboljšanja vezanih uz gospodarsku djelatnost na pomorskom dobru. Cilj novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je da se opće dobro što kvalitetnije pomiri s gospodarskom djelatnošću koja se na tom dobru obavlja, a da se ne naruši opće dobro.
Dalmacijanews.com