Novo ministarstvo o kojem svi pričaju: Evo kako će se zvati i kojom će se problematikom baviti!

Vodeći hrvatski demograf Stjepan Šterc komentirao je za direktno.hr ideju o osnivanju posebnog ministarstva za demografsku obnovu. Kako nam je otkrio, u medijima se potpuno pogrešno kalkuliralo s imenom tog ministarstva, koje je postalo top tema na društvenim mrežama nakon što je informacija o novom resoru procurila u medije.

Resor, čije će osnivanje HDZ predložiti Mostu, trebao bi se punim nazivom zvati Ministarstvo demografskog razvoja i useljeništva, otkriva nam Šterc, koji godinama na Sveučilištu proučava i predaje ovu temu te pozdravlja ideju stranke Tomislava Karamarka.

''Ministarstvo demografskog razvoja i useljeništva je logičan naziv ministarstva, tako bi se trebalo zvati. Ako svi mi smatramo da je nakon gospodarske problematike za ovu zemlju najvažnija demografska revitalizacija Hrvatske, ako se s tim možemo svi složiti, zar nije onda logično da ta problematika dobije najveću institucijsku razinu. To nam se čini potpun logičnim. Mi smo kroz čitav niz predavanja, javnih nastupa ukazivali na to da demografska problematika mora biti u temelju gospodarskog i ukupnog razvoja zemlje'', pojasnio nam je Šterc.

Dok je demografija Hrvatske ranije spadala pod resor socijalne politike, u budućnosti bi trebala biti u temelju gospodarskog razvoja, dodaje.

Kako bi se mlade potaknulo na roditeljstvo, valja vratiti povjerenje u hrvatsko društvo.

''Mladi danas odgađaju roditeljstvo zbog cjelokupne situacije, zbog razdora hrvatskog društva, odustaju kad vide da se razaraju sve vrijednosti u društvu, kad shvate da nema nikakve nade u Hrvatskoj. Nije razlog samo nezaposlenost, nego derivacija čitavog niza negativnih pokazatelja razvoja hrvatskog društva i gospodarstva. Nema sustava u koji su ukomponirane vrijednosti. Mladi očekuju snažno upravljanje zemljom i da osjete nadu da će se u budućnosti nešto dogoditi''.

A zašto i odakle useljeništvo?

''S druge strane, nije u tom konceptu bila predviđena samo demografska revitalizacija zemlje nego i zahvaćanje drugog potencijala – iseljeništva, koje zajedno s domicilnom populacijom čini ukupni potencijal Hrvatske. Ne može Hrvatska biti jedina zemlja koja ima raskorak između domicilne i iseljene Hrvatske. Ulaz deviznih doznaka naših iseljenika je 2,4 mld dolara godišnje, a primjeri drugih zemalja pokazuju da to može biti i duplo više. Zamislite da imamo ulazak preko od preko pet milijardi dolara godišnje. To je gotovo četvrtina hrvatskog državnog proračuna'', ističe Šterc.

Odakle novac?

Na upit s kojim mjerama bi trebalo početi rad Ministarstva, Šterc odgovara kako će se tehničke mjere kasnije posložiti.

''Prvo se mora javno pogledati proračun i donijeti političku odluku, što se iz proračuna miče i manje je bitno, što to Hrvatska ne može financirati. Uzeti bi se moglo svim institucijama koje se ne bave projektima u funkciji razvoja hrvatskog društva. Ako se netko hoće baviti znanstvenim ekskluzivama neka ide na tržište'', kaže nam Šterc, ne otkrivajući koja bi potencijalna imena bila dobar izbor za čelo novog ministarstva.

''Što se tiče osobe, to mora biti osoba koja se apsolutno razumije u cijeli koncept, strategiju, donošenje planova, pisanje projekcija, u okviru hrvatske lojalnosti'', zaključuje Šterc.