Ravnatelj Doma Marina Držića, Nikša Matić, kazao je kako je Držićev život jedna misteriozna fortuna, jednako aktualna danas, kao i prije 450 godina.
- U ovom predavanju dr.sc. Bakija slavi Držićev lik i djelo, ona će ga održati svim srcem, na čemu joj ja najiskrenije zahvaljujem - rekao je Matić.
Bakija je spomenula kako je Držić uvijek bio kritički nastrojen prema dubrovačkoj vlasti, zbog čega je upadao u probleme.
- U svom velikom djelu 'Dundo Maroje', Držić spominje 'ljude nazbilj' i 'ljude nahvao'. 'Ljudi nazbilj' su pravi, dobri, sretni i pošteni ljudi u kojih 'nema moje i tvoje', sve je zajedničko. Priroda ih je 'kako uresila pameti, tako ih je ljepotom uljudila'. Nema zavisti i pohlepe, oni su tihi i mudri ljudi, srce im se ne maškarava. Za razliku od njih 'ljude nahvao' nazvao je lažnim i pokvarenim neljudima - objasnila je Bakija.
Držićeva tajnovita sudbina uvijek je intrigirala ljude, kao i njegov sjajan opus, kazala je Bakija osvrćući se na posljednje izvedeno Držićevo djelo - tragediju Hekubu, koja je dva puta u Dubrovačkoj Republici bila zabranjena, potom 1559. godine izvedena.
- To je posljednje Držićevo izvedeno djelo u kojem motiv zlata, kojim se inače bavio kroz svoja djela, dovodi u središte. Univerzalnost Hekube je u tome što ona pokazuje vrijeme rata u kojem su poljuljane sve vrijednosti. U središtu tragedije je sudbina kraljice Troje, Hekube, koja se predstavlja kao nesretna žena koja je gledala raspad svog grada, smrt djece i muža. Poučna tragedija koja nas upozorava da nema silnika na zemlji - naglasila je Bakija koja je dodala kako je ovo predavanje održala jer voli Držića,
- Ovo je njegova godina, u njegovom smo Gradu i kući - istaknula je Katija Bakija.
Dr. sc. Katja Bakija diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (znanstveno područje humanističkih znanosti, znanstveno polje filologija, znanstvena grana teorija i povijest književnosti). Predavala je na više europskih sveučilišta – na Odsjeku za kroatistiku i slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu (Mađarska), na Institutu za prevoditelje i tumače u Grazu, (Austrija), na Filozofskom fakultetu Karlovog sveučilišta u Pragu, kao vanjski suradnik na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za kroatologiju).
Sudjeluje na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu (Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku, Sarajevu, Subotici, Budimpešti, Pečuhu, Sombatelu, Beču, Pragu, Brnu) gdje se uglavnom bavi hrvatskom književnom i društvenom poviješću i poviješću periodike te dubrovačkim kulturološkim i književnim temama. Kao dramaturg i jezični savjetnik surađivala je u više hrvatskih i inozemnih kazališnih projekata.
Objavljuje u znanstvenim i stručnim publikacijama, časopisima i zbornicima, dugogodišnja je glavna i odgovorna urednica časopisa Dubrovački horizonti i autorica knjige (monografije) o prvom književnom časopisu u Dubrovniku na hrvatskom jeziku (Knjiga o „Dubrovniku, Zagreb 2005.).
Ivona Macan