Zamjenik župana Davorko Obuljen kazao je nešto više o osnovnim ciljevima:„Već dulje vrijeme radimo na ovoj strategiji koju smatramo jednom od najvažnijih nacrta, a tu je i ona koja se tiče i utjecaja na okoliš. Ona je zakonska obveza, ali nama je izuzento bitna jer gradova ima svuda na svijetu, ali okoliš naše Županije je uistinu jedinstven“.
OD HITNOG OBJEDINJENOG BOLNIČKOG PRIJEMA DO CENTRA ZA GOSPODARANJE OTPADOM
Izrađivač županijske Razvojne strategije za razdoblje do 2020. godine Mario Polić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba kazao je kako su glavni ciljevi povećati konkurentnost i održivost gospodarstva, poboljšati održivo upravljanje prostorom, resursima i infrastrukturom te kvalitetu života i osnažiti institucionalni kapacitet, ljudski i društveni kapital.
Dodao je kako se u narednom vremenu planira ostvariti 13 glavnih županijskih strateških razvojnih projekata, težine 1 129 milijuna kuna te 11 državnih projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji čija vrijednost je 12 859 milijuna kuna, u što spada i Pelješki most te autocesta Ploče-Dubrovnik.
U planirane županijske projekte, između ostalog, spadaju objedinjeni hitni bolnički prijem Opće bolnice Dubrovnik, lječilišni centar Kalos, centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, centar za marikulturu, kongresni centar, izgradnja zgrade gospodarske namjere u Pločama, ruralna pomoćna kulturno – etnografska atrakcija, integrirani projekt obnove kulturne baštine u Stonu, unaprijeđenje strukovnog obrazovanja srednjih škola na području Ploča, Metkovića i Korčule te izgradnja nove Turističke i ugostiteljske škole u Dubrovniku.
MINISTARSTVO PROCIJENILO KAKO OCJENA PRIHVATLJIVOSTI UTJECAJA NA EKOLOŠKU MREŽU NIJE NUŽNA
Ovom prilikom predstavljeni su ciljevi i mjere, među kojima je i poboljšanje kvalitete života koja se tiče izgradnje unutar građevinskih područja što bi imalo pozitivan utjecaj na građane u vidu pozitivnog porasta dostupnosti društvenih usluga, zaposlenosti i jačanje institucionalih kapaciteta. Pod mjerama zaštite podrazumijeva se praćenje, a rečeno je i kako je Ministarstvo procijenilo kako ocjena prihvatljivosti na ekološku mrežu nije nužna jer se radi o globalnim, strateškim ciljevima koji će se detaljno razmatrati.
A ŠTO JE SA STRATEGIJOM POMORSTVA?
„Gdje je pomorstvo? Orebić, Vela kula, Korčula, sve su to bili poznati pomorski gradovi? Jedino ste spomenuli razvoj marikulture u Malostonskom zaljevu. Svake godine sve više i više brodova ima i ne može ih se primati. Hoćete li ih vezivati na Stradunu?“, upitao je bivši lučki kapetan Nikola Beusan, a izrađivači studija i predstavnici Županije uvažili su primjedbe.
Izvor: Dubrovački dnevnik