Organizatori, Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABH), Sisačko-moslavačka županija i Grad Sisak apelirali su na sudionike da na spomenik polože cvijeće koje će im uručiti organizatori, a da novac namijenjen cvijeću uplate za obnovu spomenika.
Stigao i Milanović
Na obilježavanju je i predsjednički kandidat, Zoran Milanović.
"Deseti put sam ovdje i drago mi je, nisam bio nekoliko godina. 1941. su ovdje bili naši dečki i cure, i 1991. su isto bili naši dečki i cure. Ovo je povratak u javni život. Kalendar je takav, na neki način se potrefilo i drago mi je da sam ovdje nakon nekoliko godina. Predsjednica? Pa ona nije nikad ni dolazila ovdje. Ipak je? Možda griješim. Ne znam zašto danas nije ovdje", istaknuo je predsjednički kandidat Zoran Milanović za N1.
Dan antifašističke borbe
Dan antifašističke borbe, prema povjesničarima, predstavlja kontinuitet s komemorativnom politikom socijalističkog režima, ali je i novi "nacionalizirani" praznik na čiju je afirmaciju presudno utjecao predsjednik Franjo Tuđman svojim odnosom prema Drugom svjetskom ratu.
Invazija Sila osovine na Sovjetski Savez 22. lipnja poslužila je kao iskra za formiranje prve partizanske jedinice u Hrvatskoj, u šumi blizu Siska. Ta jedinica, sastavljena uglavnom od Hrvata, koju su vodili Vladimir Janjić - Capo i Marijan Cvetković, sabotirala je važnu željezničku prugu u blizini, što je prvi čin oružanog otpora u Hrvatskoj.
Sudjelovanjem u antifašističkom pokretu Hrvatska se uvrstila na stranu pobjednika u Drugom svjetskom ratu. Zakonom Republike Hrvatske o blagdanima iz 1991. dan je proglašen državnim praznikom, čime je službeno izražena povezanost Hrvatske ne samo s pobjedničkom koalicijom 1941.-1945. nego i s dostignućima Europe i svijeta na tekovinama pobjede nad fašizmom, ističe se na mrežnim stranicama SABH-a.
SABH upozorava na pogrešne interpretacije
SABH upozorava na pogrešne interpretacije toga događaja koje idu za njegovim proglašenjem prvog takvog odreda u Europi.
On nije bio prvi u Europi, ali je bio prvi u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Postojanje odreda pokazalo je da se Hrvati komunisti bore protiv ustaša, i to zajedno sa Srbima, ističu.
Glavni štab Hrvatske formirao je od tada do 1945. 251 partizanski odred, a Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOVJ) imali su 536 partizanskih odreda, što znači da je Hrvatska dala preko 45 posto partizanskih odreda Jugoslavije, kažu u SABH.