Obilježava se Euromelanoma dan: Izbjegavajte sunce od 11 do 16 sati!

 Sunce je izvor života, ali uzrokuje i nastanak kožnih tumora (uz nasljeđe, hormosnke čimbenike, ...), i to je jedini čimbenik na koji možemo u svom životu djelovati! Koža “pamti” pretjerano izlaganje sunčevim zrakama, pa čak i onda ako je to bilo u ranom djetinstvu.

Fotoprotekcija predstavlja skup mjera zaštite od štetnih učinaka zračenja sunčevog spektra i podrazumijeva izbjegavanje izlaganja Suncu, posebno između 11 i 16 sati, nošenje fotoprotektivne odjeće, kapa, šešira i naočala te primjenu fotoprotektivnih sredstava, odnosno krema za zaštitu od sunca.

Fotoprotektivna odjeća podrazumijeva odjeću izrađenu prema posebnim standardima koja nosi oznaku UPF - Ultraviolet Protection Factor, a njezina zaštita je ekvivalent SPF-u (Sun protective factor) do 40. Lagana ljetna pamučna odjeća pruža zaštitu do 6, a njenim pranjem, zbog stiskanja pora u tkanini, postižemo bolju zaštitu. Poliester odnosno sintetička odjeća pruža puno jaču zaštitu od pamuka. Ne smije se zaboraviti zaštita očiju da bi se spriječila oštećenja kao što su makularna degeneracija, katarakta ili pak karcinom oka ili kapaka. Boravak u hladu te oblačno vrijeme ne pružaju dovoljnu zaštitu budući da oblaci propuštaju i do 95% UV zraka. Ne smijemo zaboraviti refleksiju s okolnih ravnih, bijelih površina kao što je kamen, pijesak, površina mora, snijeg. Znači i zimi kad idemo na snijeg treba provoditi odgovarajuće mjere fotozaštite.
Sredstva za zaštitu od sunca obilježava zaštitni faktor koji je prikazan laboratorijski određenim brojem, no danas na kutiji takvog sredstva mora biti i oznaka UVA u krugu, odnosno da proizvod štiti i od UVA zraka.

Zaštitna sredstva primjenjuju se na kožu u obliku losiona, mlijeka, gela i kreme. Suhoj koži prikladnija je upotreba kreme za lice, a mlijeka za tijelo, dok za masnu ili mješovitu kožu preporučamo nemasnu gel kremu. Stikovi su teški za aplikaciju ali su odlični za područja koja nikako ne smijemo zaboraviti zaštititi, kao npr. nos i usnice. Aerosoli su kozmetski elegantni i brzo pokrivaju velike površine tijela.

Ne zaboravite da zaštitni proizvodi ne nadomještaju prirodnu zaštitu i ne produljuju vrijeme izlaganja suncu! U Australiji, SAD-u i Kanadi preparati za zaštitu od sunca su registrirani kao lijekovi, dok se u Europi još uvijek svrstavaju u kozmetičke proizvode. Pogrešno shvaćanje da sredstvo za zaštitu od sunca pruža potpunu zaštitu opasno je jer može dovesti do povećane duljine ili učestalosti izlaganja pojedinaca. Naglašavamo da krema sa zaštitnim faktorom starija od dvije godine više ne pruža djelotvornu zaštitu.

Odabir odgovarajućeg zaštitnog faktora odnosno SPF ovisi o nekoliko čimbenika kao što su tip kože, dijelu tijela, UV indeksu, godišnjem dobu te o zemljopisnoj regiji. UV indeks izražava jačinu UV zračenja u određeno doba dana na određenom mjestu i danas se može naći u raznim sredstvima javnog informiranja. UV indeks npr. u srcu dana, ljeti u Dubrovniku iznosit će otprilike 14. Možemo okvirno reći da dermatolozi uvijek savjetuju aplicirati visoki i vrlo visoki zaštitini faktor, jer osobe često ne apliciraju dovoljnu količinu zaštitnog sredstva.

Potrebno je otprilike 35 ml zaštitnog sredstva da bi prekrili površinu cijelog tijela odrasle osobe. Zaštitno sredstvo se uklanja brisanjem, znojenjem, kupanjem i sl., stoga ga je potrebno nanositi u nekoliko navrata. Naglašavamo da se zaštitina sredstva ne smiju nanositi na kožu dojenčeta mlađeg od 6 mjeseci.

Vrlo često pitanje je da li zaštitom smanjujemo sintezu vitamina D koji je važan za prevenciju mnogih vrsta raka, kao npr. raka pluća i prostate. Moramo reći da je dovoljno dnevno samo nekoliko minuta boravka na Suncu za postizanje potrebne dnevne doze vitamina D.

Važno je naglasiti i potrebu samopregleda kože da bi uočili eventualnu promjenu na postojećem madežu ili pak novnonastalu promjenu u svrhu što ranijeg dijagnosticiranja a time i terapijskog djelovanja kod kožnog tumora.

-UV zrake ne vidimo golim okom
-UV zrake djeluju štetno ne samo na kožu nego i na oči
-UV zračenje je štetno i zimi
-kreme za zaštitu od Sunca ne štite nas neograničeno
-sunce treba izbjegavati od 11 do 16 sati
-ako ne osjećamo toplinu tijekom izlaganja, ipak možemo izgoriti
-preplanulost nas ne štiti od opeklina
-opekline možemo dobiti i dok se kupamo u moru, rijeci ili bazenu
-štetni učinci opeklina su kumulativni, odnosno “koža pamti”
-i za oblačnih dana možemo izgoriti
-previše izlaganja suncu nije zdravo ni u kojoj životnoj dobi
-djecu treba posebno dobro zaštititi
-sjena nas štiti djelomično jer ne pruža zaštitu od raspršenog i reflektiranog UV zračenja
-perplanulost iz solarija jednako je opasna.