Obrijan, ali oronuo, Mladić se nije opirao uhićenju

Osim Haaškog suda, pred kojim je optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini, danas uhićenog Ratka Mladića traži i hrvatsko pravosuđe zbog teških zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata kada je bio zapovjednik 9. korpusa Jugoslavenske narodne armije (JNA) sa sjedištem u Kninu.

Mladića, koji je tijekom rata za hrvatsku samostalnost promaknut u čin general pukovnika, po najgorim zločinima pamte stanovnici kninskog, zadarskog i šibenskog područja. Simbol etničkog čišćenja u Hrvatskoj postao je nakon napada snaga JNA na Kijevo, većinsko hrvatsko mjesto nedaleko Knina, pokolja civila u Škabrnji te prijetnji da će srušiti branu i hidroelektranu u Peruči.

Upravo zbog tih zločina, s obzirom da je bio u bijegu, protiv njega je raspisana tjeralica koja se i dalje nalazi na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova pod opaskom da se traži zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Naime, temeljem optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku iz svibnja 1991. tadašnji Okružni sud u Šibeniku je u srpnju 1992. Mladića i još šest osoba osudio na zatvorsku kaznu od 20 godina. Na teret mu se stavljalo da je u kolovozu 1991. počinio zločine protiv civilnog stanovništva u Kijevu i Vrlici, od kolovoza do studenog iste godine napadao Sinj i okolicu, u rujnu 1991. Maljkovo, Potravlje, Šatrić i Dabar te područje Šibenika u rujnu 1991.

U prosincu 1995. županijsko državno odvjetništvo Mladića i još tri također odbjegle osobe optužilo je da su 1991. isplanirali i u siječnju 1993. organizirali rušenje brane i hidroelektrane Peruča, s ciljem potpunog potapanja civilnih i gospodarskih objekata te time ugrožavanja nastanjenih stanovnika nizvodno brane i rijeke Cetine u Sinju, Trilju i Omišu.

Deset godina kasnije, u veljači 2005. na Županijski sud u Zadru došla su i dva zahtjeva za proširenje istrage protiv Mladića za ratni zločin protiv civila u Škabrnji, koja je uz Vukovar postala najveći simbol stradanja Hrvata u Domovinskom ratu.

Zahtjevima se proširio prvotni istražni zahtjev podnijet protiv dvadeset osoba osumnjičenih za ratni zločin protiv civila u Škabrnji, a svih je dvadeset osoba kasnije optuženo i Županijski sud u Zadru u prosincu 1995. osudio ih je u odsutnosti na kazne zatvora u trajanju od deset do dvadeset godina.

Prvim zahtjevom Mladića se tereti i da je u prosincu 1991. zapovjedio napade na Zadar, a drugim da je od listopada 1991. do prosinca 1992. naredio napade na Donji Zemunik, Zadar, Posedarje, Slivnicu Donju i Gornju, Pridragu, Rupalj, Galovac, Kali na otoku Ugljanu.

Nakon Sarajevskog primirja kojim je 1992. zaustavljena agresija na Hrvatsku Mladić je iz Knina premješten u Sarajevo za načelnika stožera Komande Druge armijske oblasti nakon čega postaje zapovjednikom glavnog stožera štaba Vojske Republike Srpske.

Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju koji Mladića zbog zločina u BiH među ostalim tereti i za najteži oblik ratnog zločina - genocid - Hrvatska je još sredinom 2003. predala preslike svih spisa o njegovim nedjelima počinjenima tijekom Domovinskog rata.

NATO: Mladić odgovoran za najmračnije epizode balkanske povijesti

Glavni tajnik NATO-a Anders-Fogh Rasmussen pozdravio je  uhićenje Ratka Mladića, koji je igrao ključnu ulogu u jednoj od najmračnijih epizoda balkanske i europske povijesti, uključujući opsadu Sarajeva i masakr u Srebrenici.

"Snažno pozdravljam vijest da je Ratko Mladić uhićen i da je njegovo izručenje u Den Haag u tijeku. Vojni zapovjednik bosanskih Srba, general Ratko Mladić igrao je ključnu ulogu u nekim od najmračnijih epizoda balkanske i europske povijesti, uključujući opsadu Sarajeva i masakr tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici 1995. godine", kaže se u poruci glavnog tajnika Rasmussena.

"Gotovo 16 godina nakon što je optužen za genocid i ostale ratne zločine, njegovo uhićenje konačno pruža prigodu da pravda bude izvršena", ističe glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza.

"NATO je bio jamac sigurnosti na Balkanu u velikom dijelu u protekla dva desetljeća i danas vidimo veliki korak naprijed za cjelovitu, slobodnu i mirnu Europu. Ostajemo odlučni pomoći cijeloj regiji na putu prema euroatlantskim integracijama", stoji na kraju poruke glavnog tajnika.

Reakcije iz svijeta - Povijesni dan za pravdu

Vijest o uhićenju bivšeg vojnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića svijet je u četvrtak pozdravio kao povijestan dan za pravdu i pomirbu u regiji te za srbijanski put prema članstvu u Europsku uniju iako samo to ipak neće biti dovoljno, kako je upozorila Nizozemska.

To je "povijestan dan za međunarodnu pravdu", on označava "napredak prema nekažnjivosti zločina", rekao je u Parizu glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Cahterine Ashton zatražila je da Mladić "bez odgode" bude izručen Haškome tribunalu i poručila da je uhićenje "važan korak naprijed za Srbiju i za međunarodno pravosuđe".

Povjerenik Europske komisije za proširenje Stefan Fuele podzravio je "povijestan potez Srbije koja je pokazala da je razumjela ključnu važnost pomirbe u regiji" i objasnio kako je "regionalna pomirba dio političkih kriterija za pristupni proces Uniji".

Mevlut Cavusoglu, predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, nastarije paneuropske ustanove, rekao j da je "vijest o uhićenju velika vijest za budućnost Srbije, zakon i pravdu te borbu protiv nekažnjivosti zločina".

Britanski ministar vanjskih poslova Wiliam Hague čestitao je srbijanskim vlastima na uhićenju koje je nazvao "povijesnim trenutkom za regiju" razdiranu strašnim ratovima 90-ih te poručio: "Danas su naše misli s rodbinom žrtava ubijenih u opkoljenom Sarajevu i rodbinom žrtava genocida u Srebrenici".

Britanski ministar obrane Liam Fox rekao je da uhićenje narodu Srbije "pruža izglede da zatvori ili barem počne zatvarati nesretno poglavlje u svojoj povijesti".

"Pravda je spora ali dostižna", rekao je slovenski premijer Borut Pahor i čestitao Srbiji na uhićenju osobe koja je bila "simbol genocida u Srebrenici" i "velikog zla". Pahor je izrazio nadu da će Mladićevo uhićenje i suđenje biti korak k pomirenju i suradnji u regiji.

Čestitke Srbiji i njezinu predsjedniku Borisu Tadiću uputio je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt te ocijenio da su "europski izgledi za Srbiju sada sjajniji nego ikada".

Međutim, nizozemski premijer Mark Rutte rekao je da je uhićenje "važan element", ali da on "ne znači automatski i pristup. To ne ide tako".

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini ocijenio je da uhićenje pokazuje "veliku demokratsku zrelost Srbije", da je to "istinska prekretnica koju (EU) pozdravlja" i taj potez "još više približuje Srbiju Europi i Europskoj uniji". 

Brammertz: Čekam njegovo prebacivanje u Haag

Glavni haški tužitelj Serge Brammertz pozdravio je uhićenje bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića i pohvalio Srbiju za njezine napore u uhićenju jednog od posljednjih haaških bjegunaca.

"Pozdravljam današnje uhićenje Ratka Mladića u Srbiji. Čekamo njegovo prebacivanje u Haag gdje će mu se suditi pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Svjesni smo posla koji su u uhićenju Ratka Mladića obavile srbijanske vlasti a posebno Vijeće za nacionalnu sigurnost i akcijski tim Srbije. Zahvaljujemo im na ispunjavanju obveza prema tribunalu i pravdi. Svjesni smo i napora međunarodne zajednice u mjerama koje su osigurale uhićenje Ratka Mladića", navodi se u Brammertzovoj izjavi koju je objavio njegov ured u Den Haagu.

Brammertz trenutno boravi s tužiteljima iz regije na Brijunima na 5. regionalnoj konferenciji posvećenoj pitanjima suradnje na progonu ratnih zločina koja je zatvorena za javnost.

"S vijestima o uhićenju naše su misli prije svega sa žrtvama zločina počinjenih tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji", kazao je Brammertz poručivši da ured tužiteljstva vjeruje da Mladićevo uhićenje može imati pozitivni učinak na pomirenje u regiji.

Danas je i važan dan za međunarodnu pravdu. Mladićevo uhićenje jasno pokazuje čvrstoću predanosti međunarodnoj pravdi i današnji događaji pokazuju da ljudi odgovorni za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava ne mogu računati na to da će izbjeći kaznu", poručuje Brammertz.

Mladićevo uhićenje najvažnija vijest u BiH medijima


Uhićenje Ratka Mladića najvažnija je vijest u četvrtak za medije u Bosni i Hercegovini.

Javne radijske i televizijske postaje izravno su prenosile konferenciju za novinare srbijanskog predsjednika Borisa Tadića na kojoj je potvrđeno uhićenje Mladića, a odmah su počela pristizati brojna reagiranja na tu dugo čekanu vijest.

Među prvima reagirao je član predsjedništva BiH Željko Komšić.

"Iznimno mi je drago što je napokon došlo do uhićenja Ratka Mladića i što će se on naći na optuženičkoj klupi i odgovarati za sva strašna zlodjela počinjena na teritoriju BiH, a posebice za genocid počinjen u Srebrenici", stoji u Momšićevoj pisanoj izjavi dostavljenoj medijima u Sarajevu.

On je međutim upozorio kako je uhićenje dokaz "da su srbijanske vlasti u svakom trenutku znale gdje se nalazi Ratko Mladić, kao što su znale gdje se nalazi i Radovan Karadžić".

"Očigledno je da su i jedan i drugi Srbiji služili samo kao moneta za potkusurivanje u pregovorima s Europskom unijom. Tek u trenutku kad je EU Srbiji odlučno postavila kao uvjet daljem pridruživanju uhićenje Ratka Mladića, ono je i uslijedilo", zaključio je Komšić.

Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir izjavio je kako je sa zadovoljstvom primio vijest o Mladićevu uhićenju.

"Naravno da je riječ o pozitivnom potezu tijela vlasti Srbije koje pokazuju da, bez obzira na vrijeme koje je prošlo od optužnice do uhićenja, počinju funkcionirati. Na žalost, činjenica da je uhićen na teritoriju Srbije pokazuje kako su određene institucije Srbije sudjelovale u njegovu skrivanju", kazao je Budimir.

Predsjednik Udruženja logoraša BiH Murat Tahirović Mladićevo je uhićenje opisao kao prvi korak prema pravdi u slučaju toga optuženika za najteža kaznena djela ratnog zločina.

"Nadam se o da je u dobroj kondiciji i da će dočekati kraj suđenja", kazao je Tahirović lokalnim medijima. 

Bijela kuća oduševljena uhićenjem

Bijela kuća je u četvrtak izjavila da su Sjedinjene Države oduševljene što je srbijanska vlada uhitila Ratka Mladića, najtraženijeg optuženika za ratne zločine u Europi, izvijestio je Reuters.

SAD očekuje brzo prebacivanje Mladića u Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu, rekao je novinarima Ben Rhodes, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, i dodao kako njegovo uhićenje pokazuje da će "pravda stići takve zločince".

ICTY: Ostao jedino Hadžić

Od 161 osobe optužene pred Međunarodnim kaznenim sudom za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), otkako je u četvrtak uhićen bivši vojni zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladić u bijegu je još samo hrvatski Srbin Goran Hadžić.

Hadžić (52), bivši predsjednik vlade tzv. "republike srpske krajine", samoproglašene tvorevine na trećini Hrvatske tijekom rata 1991.-1995., optužen je za ratne i zločine protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i običaja. Hadžić je nestao iz svoga doma ubrzo pošto je protiv njega podignuta optužnica u srpnju 2004. i nije se predao unatoč pozivima srbijanske vlade.

Optužnica ga tereti u 14 točaka za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog njegove upletenosti u ubojstva stotina Hrvata i deportaciju desetaka tisuća Hrvata i drugih nesrba tijekom rata.

Optužen je, među ostalim i za pokolj na Ovčari gdje je strijeljano 250 Hrvata izvedenih iz vukovarske bolnice 1991.