U priopćenju za javnost aktivisti tvrde kako je negiranje negativnog mišljenja javnosti i stručnjaka o izgradnji HE Ombla znak krajnje bahatosti i nasilja, naročito jer je Kukuriku koalicija u Planu 21 izjavila: „Naglašavamo da su studija ekonomske isplativosti, kao i studija utjecaja na okoliš za ovaj projekt nedavno pokazale da projekt nije ni ekonomski racionalan ni ekološki prihvatljiv. (...) Stranke Kukuriku koalicije ne podržavaju projekte koji su upitni iz ekonomskih i ekoloških stajališta.“
U priopćenju se tako podsjeća kako je Studija utjecaja na okoliš izrađena još davne 1999. godine, kada su standari zaštite okoliša bili znatno niži nego danas, što je i razlog da je većina neovisnih stručnjaka procjenila da Studiju treba odbaciti. Također, HE Ombla se planira graditi unutar špiljskog sustava, u poroznom kršu i upitno je hoće li brana u takvim uvijetima uopće moći zadržati vodu. Treba naglasiti da bi HE Ombla potopila špiljski sustav Vilina jama – Ombla koji ima vrlo visoku bioraznolikost te je u planu zaštite kao dio europske mreže zaštićenih područja - Natura 2000.
Nadalje, akumulacija bi se nalazila u najtrusnijem području u Hrvatskoj, a znanstveno je dokazano da akumulacijska jezera hidroelektrana povećavaju učestalost potresa. Važno je također napomenuti da, ukoliko dođe do problema prilikom izgradnje HE Ombla, osim štete za prirodu, može doći i do nestašice pitke vode za grad Dubrovnik koji se njome opskrbljuje iz izvora Omble. Zbog svih tih razloga ovom projektu se već javno usprotivilo više od 30 nevladinih udruga u Hrvatskoj i inozemstvu.
Ulaganje u smanjenje gubitaka električne energijeNeosporna činjenica je da u energetiku treba ulagati, no prvi korak treba biti usmjeren u smanjenje gubitka električne energije u distribuciji koje je u Hrvatskoj znatno veće nego u u državama EU. Svakako je pametnije uložiti milijardu kuna, koliko košta gradnja HE Ombla, u smanjenje gubitaka u distribuciji, čime bi se eliminirala potreba za realizacijom ovog projekta.
Nadalje, sustavom donacija, povoljnih kreditiranja te poticaja treba smanjiti gubitak energije u zgradama te treba poticati instaliranje solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na zgrade. Iako su ovakve investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije izrazito efikasne, one ne idu na ruku građevinskom lobiju, jer nema gradnje velikih pogona i brana, a vlasništvo i profit nisu centralizirani. Vjerojatno je to razlog zbog kojeg agresivni pojedinci iz Vlade ne zagovaraju učinkovita rješenja, nego gradnju velikih hidroelektrana.
Pitka voda za Srđ?Na žalost, u Hrvatskoj se uporno promoviraju visokorizični i po okoliš štetni projekti poput velikih hidroelektrana i termoelektrana na ugljen. Kako studija o isplativosti HE Omble koja je iscurila u javnost tvrdi da je ovaj projekt visokorizičan i ekonomski neisplativ, ukoliko se značajno ne povisi prodajna cijena električne energije ili ne sufinancira državnim sredstvima, vjerujemo da je glavna motivacija za gradnju HE povećanje crpljenja pitke vode za megalomansko golf turističko naselje na platou Srđa te izvoz vode u arapske zemlje. Pri tom će troškove kredita i sufinanciranja plaćati građani RH bilo kroz porezna davanja bilo kroz veću cijenu električne energije.
Na primjeru gradnja HE Lešće na rijeci Dobri možemo vidjeti posljedice realizacije štetnog projekta, realiziranog temeljem stare Studije i političkog pritiska Vlade i vodstva HEP-a. Usprkos upozorenjima o mogućoj šteti i neisplativosti, u veljači 2012 godine nakon analize probnog rada, ustanovljeno je da je nastala nepovratna šteta za prirodu i okoliš, ali i turizam, poljoprivredu i prometnice. Osim štetnosti, cijena izgradnja HE Lešće iznosila je 50% više od predviđene, što čak ne uključuje naknadu nastale štete.
U slučaju izgradnje HE Ombla šteta bi bila još veća, baš kao i trošak, stoga zahtjevamo od Vlade RH da odmah odustane od ovog projekta! Potrebno je samo donijeti političku odluku koja je u skladu s mišljenjem građana i neovisnih stručnjaka, zaključuje se u priopćenju kojeg potpisuju Bernard Ivčić, predsjednik Zelene akcije, Đuro Capor, koordinator inicijative Srđ je naš i Jadranka Šimunović, Eko centar Zeleno Sunce.