U uvodnom dijelu današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je na dnevnom redu, sukladno pravilima Europskog semestra, Nacrt proračunskog plana za 2026. godinu kojim se potvrđuje kontinuitet odgovorne fiskalne politike, gospodarska stabilnost i snažno integriranje u srce Europske unije. Prema tom dokumentu projekcije za hrvatsko gospodarstvo za 2026. su da će se rast gospodarstva nastaviti i da bi trebao biti 2,7 posto, da će se inflacija smanjiti na 2,8 posto te da će se nastaviti smanjivati udio javnoga duga u BDP-u, koji bi trebao pasti na 56 posto.
Proračunski manjak za iduću godinu planiran je na 2,9 posto i to u kontekstu snažnog ulaganja u obranu, energetsku sigurnost, demografiju, obrazovanje, zdravstvo, prometnu infrastrukturu te podizanje standarda građana.
Premijer Plenković naglasio je da Hrvatska i dalje ima investicijski rejting na razini A po sve tri svjetske agencije.
Ovakav proračunski plan šalje poruku da i dalje jačamo otpornost, ulaganja u ljude i moderniziranje i transformiranje države, a sve s ciljem podizanja kvalitete života naših građana, jačanja hrvatskog gospodarstva i vođenja odgovorne fiskalne politike, poručio je.
Važni zakoni koji uređuju gradnju i sprječavaju devastaciju
Govoreći o drugim točkama s današnje sjednice Vlade, izdvojio je i tri velika i važna zakona iz domene graditeljstva i prostornog uređenja - Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
Ti su zakoni, istaknuo je, ključni za pravilno planiranje, sigurno građenje i učinkovitu upotrebu prostora, a njihova primjena pridonijet će zaštiti javnog interesa, sigurnosti građana i kvaliteti života u zajednici.
Dodao je kako je cilj tih zakona unaprijediti mehanizme sprječavanja svih aktivnosti kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti, a osobito suzbiti nezakonite gradnje.
Donošenje ovih zakona pozitivno utječe na ulaganje u graditeljstvo, ali i u druge gospodarske grane, s pojednostavljenim i učinkovitim ishođenjem potrebnih dozvola i smanjenjem regulatornih opterećenja.
Nećemo prestati tragati dok ne nađemo i posljednju nestalu osobu iz Domovinskog rata
Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se i na nekoliko aktualnih tema i aktivnosti u proteklome tjednu. Podsjetio je da su jučer predstavljeni rezultati obavljenih ekshumacija i identifikacija posmrtnih ostataka u masovnim grobnicama na Ovčari kod Vukovara i na Petrovačkoj doli.
Pronađeni su posmrtni ostaci četiriju žrtava iz Domovinskog rata, a među njima su posmrtni ostaci Jean-Michela Nicoliera, francuskog dragovoljca koji je svoju hrabrost pokazao braneći Vukovar, zajedno s hrvatskim braniteljima, kao i posmrtni ostaci Zorislava Gašpara i Josipa Batarela s Ovčare te Dragutina Štica s Petrovačke doli, kazao je premijer.
Istaknuo je da je taj trenutak važan za obitelji poginulih branitelja, zahvalivši potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu i njegovim suradnicima na predanom radu kontinuirano u proteklih devet godina na ovom zahtjevnom procesu pronalaska nestalih iz Domovinskog rata.
Posebno dirljivim opisao je susret s majkom Jean-Michela Nicoliera, gospođom Lyliane Fournier, zahvalivši obiteljima i roditeljima na podršci naporima koje Ministarstvo hrvatskih branitelja i sve druge službe poduzimaju.
“Hrvatska neće prestati tragati za još 1.740 nestalih osoba dok se i posljednja ne pronađe”, poručio je premijer izrazivši uvjerenje da će se kroz određeno vrijeme ostvariti novi napreci.
Novi terminal Rijeka Gateway mediteranska vrata srednje Europe
Jučer je u Rijeci svečano otvoren novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway, a riječ je o velikoj privatnoj investiciji vrijednoj 390 milijuna eura.
Istaknuvši da je terminal državnom cestom 403 izravno povezan s autocestom, premijer je kazao da kroz ovakvu investiciju Hrvatska postaje mediteranska vrata srednje Europe i koristi poseban položaj Rijeke koja leži na čak tri transeuropska prometna koridora - koridoru Jadran - Baltik, koridoru Istočni Mediteran - Zapadni Balkan te Mediteranskom koridoru.
Radi se o samo jednom u nizu ulaganja u Rijeku i Primorsko-goransku županiju, naglasio je i izdvojio za primjer drugu cijev tunela Učka, obnovljenu prvu cijev, LNG terminal na Krku, kojem je udvostručen kapacitet.
Jutros se premijer sastao s izvršnom direktoricom Europske agencije za okoliš Leenom Ylä-Mononen, naveo je da je Hrvatska dobila dobre ocjene u Izvješću o stanju okoliša u Europskoj uniji.
Od ostalih tema naveo je da Hrvatska dobro koristi sredstva iz Europskog socijalnog fonda, što je posebno važno za mjere aktivne politike zapošljavanja, za osiguravanje pomoćnika u nastavi, za državne stipendije za studente te za program Zaželi.
Foto: Hina