Obalni ili rubni koraljni grebeni pružaju se uz kopnene ili otočne obale od kojih su odijeljeni plitkim kanalom ili lagunom dok barijerne koraljne grebene rastavlja od obale mnogo širi kanal koji može biti dug 2000, a širok 30 do 140 kilometara.
Niti jedan ronilac nakon posjeta koraljnom grebenu ne ostaje ravnodušan. Osim što nalikuju usnulim podvodnim gradovima, ispunjeni su šarolikim ribama i ostalim organizmima čudnolikog oblika. No, važnost koraljnih grebena uveliko nadmašuje ljepotu iskustva i prizora koju nude svojim posjetiteljima. Njihova uloga prostire se od filtracije vode, pružanja zaštite za razmnožavanje ostalih organizama do sprječavanja obalne erozije. Koraljni grebeni također štite obalu od jakih oluja tako što smanjuju veličinu valova, stabiliziraju mangrove i pridnenu vegetaciju koja vrlo lako može biti iščupana valovima ili jakim strujama. Uz sve navedeno, izvor su dušika i ostalih esencijalnih tvari koji su neophodni za morski hranidbeni lanac čime sudjeluju u fiksaciji ugljika i dušika te pomažu u obnavljanju nutrijenata.
S druge strane, koralji zahtijevaju čisto more s malo sedimentacije što posjet velikih turističkih brodova ugrožava. Također, njegova ljepota uzrokovala je veliku potražnju na tržištu što je mnoge potaklo da zarone u dubine i doslovno istrijebe crveni koralj.
Vađenje koralja nije jedini problem jer su klimatske promjene te koje se smatraju najvećom prijetnjom koraljnim grebenima.
Dva su najčešća klimatološka uzroka uništavanja grebena: povišena temperatura i visoke razine ugljičnog dioksida u atmosferi. Povišena temperatura je uzrok izbjeljivanja i brzog odumiranja koralja dok povišene razine ugljičnog dioksida stvaraju kiseline koje onemogućuju nekim organizmima razvoj vanjskog skeleta. Klimatske promjene nisu novitet na listi uništavača okoliša jer je priroda oduvijek bila savršeno ogledalo ljudskih postupaka, a izbjeljivanje koralja i njihovo godišnje izumiranje samo su neki od pokazatelja čovjekovog nepoštivanja prirode.
Obnavljanje koraljnih grebena izuzetno je dug period. Međutim, uz mnoge projekte i napretkom tehnologije moguće je ubrzati taj proces, a početak obnavljanja započinje s ispravkom ljudskih postupaka i ponašanja prema prirodi.
Koraljni greben je od velike važnosti za more i cijeli morski ekosustav. Iako čini samo 0.1 posto od ukupne površine oceana, domaćin je oko 25 posto od svih morskih vrsta. Iz tog je razloga izuzetno važno voditi brigu o otpadu jer nažalost većina ide izravno u morski okoliš te na taj način ugrožava morski svijet.
Autor: Andrea Nikolov, Odjel za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku