Vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi najavio je kako bi novi papa mogao biti izabran već do Uskrsa. Sada prvo slijedi sazivanje konklave, odnosno vijeća kardinala, koji će birati Ratzingerovog nasljednika. Oni se moraju sastati najkasnije 15 do 20 dana nakon smrti pape, a u ovom slučaju se ona saziva za 1. ožujka, dan nakon što Ratzinger otiđe u mirovinu. U zadnjih 200 godina gotovo sve konklave bile su gotove u manje od 5 dana.
Konklavu čini 118 kardinala (moraju biti mlađi od 80 godina, pa je tako preko 90 kardinala neelegibilno za sudjelovanje u konklavi) zatvoriti u Sikstinsku kapelu i birati novog papu. Potrebno je da jedan kandidat dobije dvije trećine glasova kardinala da bi postao papa. Zbog toga je teško špekulirati o ishodu konklave jer se u slučaju dva prejaka kandidata, koji ne mogu osvojiti dvotrećinsku većinu glasova kurija okreće kompromisnim kardinalima.
Uostalom, Ivan Pavao II. je bio potpuno iznenađenje jer se inicijalno konklava nije mogla odlučiti između dva jaka kardinala. I na ovoj konklavi postoji opasnost da najočitiji kandidati budu poraženi, jer ako brzo ne dobiju dvije trećine glasova, ostatak konklave ujediniti će se u suprotstavljanju njima.
KandidatiEuropaChristoph Schöbron (68) iz Beča, bivši učenik i saveznik Benedikta XVI. Ima pastoralnog isksutva i dara, a smatra se potencijalnim kandidatom za papu još od 1990ih zbog rada na katekizmu. Najviše mu problem predstavlja što bi se vidio kao klon Ratzingera, kao i zategnuti odnosi s austrijskim svećenstvom.
Gianfranco Ravasi (70) Talijan je koji je ministar kulture vatikana od 2007. i zapravo je adut Crkve u pitanju kulture, umjetnosti i znanosti. Poteškoća je što Crkva nema problema za iskusnim profesorom već pastorom. Nikad nije vodio diocezu što mu je teški manjak.
Dionigi Tettamanzi iz Milana (79) jedan je od favorita iz Italije kao kandidat, no problem je njegova starost jer je već blizu gornje granice za kandidate. Na zadnjim izborima bio je jedan od vjerojatnijih kandidata, no dobio je tek 2 glasa na konklavi, uglavnom jer je malo utjecajan iz Italije. Progresivan je u nekim pitanjima, poput prava muslimana na gradnju džamija u kršćanskim gradovima, te toleranciji prema kriminalcima.
Kardinal Angelo Bagnasco iz Genoe (70) proslavio se u medijima zbog napada na premijera Berlusconija i druge političare kao nemoralne. Vrlo je sposoban i snalazi se u sekularnim pitanjima i medijima, govori mnoge jezike i intelektualac je. Utjecajan je kao bivši dvostruki predsjednik talijanske biskupske konferencije i intelektualac.
Angelo Scola iz Milana (71) najočitiji je izbor za novog papu. Stručnjak je za bioetiku, bavi se aktivno problemima seksualnosti, obitelji i obiteljskog prava. Svojedobni je bio glavni teolog u organizaciji Comunione e liberazione (CL), koji je i ekonomski sve jačii. Vrlo je suglasan s papom, a popularno se govori da ima Ratzingerov intelekt i Woytylinu karizmatičnost. Njegovom odabiru najveći je problem što se vidi kao najlogičniji i najočitiji kandidat za novog papu pa bi se druge struje mogle ujediniti da spriječe njegov uspon na mjesto kardinala.
AfrikaPeter Turkson (64) iz Gane, štoviše prvi kardinal Gane. Čelnik je Komisije Iustitia et Pax. već 2005. smatran je favoritom za idućeg papu, no u prilog me ne ide što mnogi smatraju da bi bio izabran samo zato što je crnac. Podržava svjetske financijske reforme i Occupy Wallstreet što se ne sviđa dijelu Vatikana i mnogim nadbiskupijama u Zapadnoj Europi i SAD, a na nedavnom sindu prikazao je film koji kritizira muslimane što njegov izbor čini potencijalno riskantnim za odnose s islamskom zajednicom, ako ne i provokativnim. Također je izjavio da su prezervativi prihvatljivi za upotrebu u određenim okolnostima (kada je jedan od partnera HIV pozitivan) čime se razišao s ostatkom kolega.
Francis Arinze (80) iz Nigerije spominje se kao favorit, no budući da ima preko 80 godina on niti ne može sudjelovati u izboru.
Sjeverna AmerikaTimothy Dolan (62) nadbiskup je New Yorka, i smatra se licem američkog katolicizma. Većina vjernika impresionirana je njegovom karizmom, aktivnošću i duhovitošću. Također podržava dosadašnju konzervativnu politiku Benedikta XVI. Među kardinalima postoji snažan otpor papi koji bi dolazio iz supersile, pogotovo SAD, a situaciji ne pomaže što Dolan ima tipično američki stil vođenja.
Kanađanin Marc Ouellet (68) ima dobre veze u papinskoj kuriji, ne samo za što je čelnik Biskupske kongregacije. Jednom je izjavio da bi bila noćna mora postati papom. Međutim, dolazi iz vrlo sekularnog Quebeca u vremenu kada će se Crkva vjerojatno okrenuti konzervativnim kandidatima. Ouellet jest ideološki identitčan Benediktu, ali se smatra nemoćnim jer nije zaustavio rast sekularizma u matičnoj Kanadi.
Južna AmerikaLeonadro Sandri (69). Sandri je Argentinac, potom talijanskih iseljenika koji se istakao doktoratom u kanonskom zakonu i brojnim diplomatskim misijama za Crkvu. Ugledan je kao najsposobniji diplomat Crkve, a bio je i glasnogovornik pa papu Ivana Pavla II. Međutim, nema pastoralnog iskustva niti dobre kontakte u konklavi.
Jorge Bergoglio iz Argentine (76) bio je jedan od favorita uoči izbora 2005., no svojevoljno se povukao kao mogući kandidat. Navodno je bio glavni protukandidat Ratzingeru 2005. stakao se svađom s argentinskom predsjednicom de Kirchner zbog nepopustljivog stava prema istospolnim brakovima i pravu na usvajanje djece.
Joao Braz de Aviz iz Brazila (65), proslavio se obnavljanjem važnosti vatikanskog odjela za vjerske kongregacije i zalaže se za pomoć siromašnima. Kao mlad izrešeteali su ga pljačkaši no preživio je. Međutim gotovo je nepoznat izvan Latinske Amerike.
Odilio Pedro Scherer iz Brazila (63) proslavio se kao nadbiskup Sao Paola, najveće dioceze u najvećoj katoličkoj zemlji. U njegovoj zemlji smatraju ga konzervativcem, no zbog progresivnijeg stava brazilske crkve, umjeren je kandidat što znači da ima najveću prednost kao kompromisni kandidat koji bi zadovoljio obje struje. Problem je što mu je naudio rast protestantizma u Brazilu nauštrb katolicizma koji nije spriječio.
Ruber Slazar Gomez (70) iz Kolumbije zvijezda je u usponu ponajprije zbog dugogodišnjeg angažman u mirovnom riješenju građanskog rata u Kolumbiji. Jedini je kandidat koji je papa ratnik za mir, što bi koristilo Crkvi za promoviranje svoje uloge kao križara za mir u nemirnom svijetu. Benedikt XVI. ga je prije mjesec dana imenovao u papinskog vijeće za Latinsku Ameriku i Komisiju Iustitia et Pax.
Oscar Rodriguez Maradiaga iz Hondurasa (80) bio je jedan od kandidata na posljednjem izboru za papu. Zalaže se za globalni antikorupcijski sud te opraštanje duga siromašnjim zemljama. Međutim, po Hondurasu ga moraju pratiti naoružani čuvari jer je trn u oku organiziranom kriminalu.
Azija i OceanijaLuis Tagle s Filipina (55) karizmatični je vođa kojeg mnogi uspoređuju s pokojnim Ivanom Pavlom II., a blizak je i Benediktu jer s njime surađivao na Međunarodnom teološkom vijeću. Rado jede s siromašnima, gostuje u medijima, a održava i vlastiti Facebook profil. Postao je kardinalom tek prošle godine, i vrlo je mlad, pa je vjerojatniji kandidat na idućim izborima.
Albert Malcolm Ranjith Patabindige Don iz Šri Lanke (65). Jedan je od kardinala koje je Benedikt imenovao kako bi povećao udio neeuropljana. Impresivan je po tome što govori 10 jezika. Iako nije bijelac, materinji jezik mu je engleski. Želi obnoviti Crkvu kroz tradiciju što je bila i politika koju je Benedikt htio provesti. Neki od problema su suprotstavljanje istrazi UN o ratnim zločinima u Šri Lanci u korist nacionalnog pograma pomirenja. Vrlo je tradicionalno nastrojen, pogotovo prilikom pitanja postupaka krizme i sl. obreda. Napada napuštanje latinskog jezika i utjecaj humanizma na liturgiju, te je nezadovoljan reformama vijeća Vatikana II.
Stručna ocjena Dnevno - tko će biti idući papa?Predviđati ishod izbora novog pape teško je pogotovo jer su u 20. stoljeću mnogi favoriti takoreći 'izvisili' na samim konklavama, a izabrani su neočekivani kandidati koji su se pokazali izvrsnim papama poput Ivana Pavla II. ili Pia X. Mnogo toga ovisi o političkim savezima unutar konklave, kao i tome hoće li jedan kandidat imati većinu u prvim krugovima glasovanja ili će biti nekoliko jakih. Ukoliko bude više jakih, glasovanje će se odužiti dok se jedan od njih ne povuče ili se konklava ne okrene trećim opcijama.
Stvar otežava što je tradicionalnu dinamiku konklave narušio Benedikt favorizirajući konzervativce kao nove kardinale, tako da je nepoznato koliko je reformatorska struja jaka. Također, Italija i Južna Amerika imaju previše jakih kandidata pa bi se njihovi glasovi mogli rascijepiti u prvim krugovima što bi dalo nepredvidljivost daljnjem tijeku glasovanja.
Procjene vjerojatnost koje stoga donosima najtočnije će biti ukoliko papinska konklava ne bude dugo trajala. Donosimo 7 najvjerojatnijh kandidata po našoj analizi.
Analitički gledano, najviše smisla po sadašnjim potrebama Crkve dajemo kardinalu Angelu Scoli koji ima pastoralnog iskustva, Talijan je čime može automatski zadovoljiti četvrtinu konklave, bavi se pitanjima seksualnosti i obitelji što je vrlo važno u vremenu kada se svijetom legaliziraju istospolni brakovi te se čak bavio problematikom odnosa s Islamom. Vjerojatnost da će biti novi papa: 50%.
Ruber Slazar Gomez jedini je kandidat koji se aktivno bavio širenjem mira tj. smirivanjem građanskog rata u svojoj zemlji, pouzdanik je Benedikta XVI. ,a dva od tri samoproglašena prioriteta su mu borba protiv istospolnih brakova i pobačaja. Također bi konačno zadovoljio glasove za papom neeuropljaninom. Vjerojatnost da će biti novi papa: 35%.
Marc Ouellet ima najviše utjecaja na članove konklave jer je zapravo birao mnoge biskupe, no lako bi se mogao stvoriti otpor protiv njega jer iako je iz Amerike, iz frankofonog je Quebeca pa je premlako izbor za neeuropljanina. Također mu se podbacuje nesklonost kompromisima i popuštanje pred sekularizmom. Iako je jedan od rijetkih u Kanadi koji pozivaju na obnovu morala, njegovi govori naišli su na mlaki odjek što mu ruši kredibilitet. Njegov izbor najvjerojatniji je ukoliko prevagne potreba za kompromisnim izvaneuropskim kandidatom koji bi bio prihvatljiv talijanskoj četvrtini konklave. Vjerojatnost da će biti novi papa: 25%.
Odilio Scherer alternativni je južnoamerički kandidat koji bi mogao privući potporu ako ostali favoriti ne mogu osvojiti većinu. Ima pastoralnog iskustva, a umjerene je tako da bi zadovoljio i konzervativne i reformatorske elemente. Taakođer je njemačkog podrijetla što je adut. Vjerojatnost da će biti novi papa: 20%.
Leonadro Sandri bio bi papa diplomat, no unatoč popularnosti nema prave potpore niti pastoralnog iskustva. Sam je rekao da bi bio bolji državni tajnik ili suradnik buduće pape. Jaki je kompromisni kandidat: Vjerojatnost da će biti novi papa: 15%.
Malcolm Ranjith poliglot je, iz Šri Lanke, tamnoput, ali je ipak odgojen u engleskoj i katoličkoj tradiciji tako da bi lako zadovoljio zagovaratelje kandidata izvan Europe. Problem bi mogla biti njegova prevelika konzervativnost jer je reakcionarno raspoložen prema odredbama Vatikana II. i želi vratiti misticizam crkvenim obredima kao i važnost latinskom jeziku. U smislu obnove utjecaja Crkve mogao bi se pokazati potpuno krivom osobom na krivom mjestu. Vjerojatnost da će biti novi papa: 12%.
Peter Turkson, famozni crni papa kojeg kao favorita spominju liberalni mediji malo je vjerojatni novi papa. Iako je komunikativan i utjecajan u Africi, Afrika je u Katoličkoj crkvi marginalizirana i ima jako slabu realnu podršku. Veliki problem je incident koji je doveo u pitanje njegov stav prema muslimanima koji bi gotovo sigurno označio njega previše opasnim kandidatom koji bi narušio odnose s drugim vjerskim zajednicama. Kritizira i financijsko poslovanje Vatikana čime je naljutio mnoge kardinale. Njegova oprezna podrška prezervativima u određenim okolnostima preveliki je raskorak s službenom politikom Crkve da je sva kontracepcija potpuno neprihvatljiva. Naposljetku, patio bi od sindroma da je odabran samo da bi papa bio crnac, a ne zbog kvaliteta što znači da bi bio neozbiljno shvaćen. Vjerojatnost da će biti novi papa: 2%.