Naime, prema tečaju hrvatskog dinara i njemačke marke od 29. rujna 1992. godine, kada je došlo do transakcije, oko 99 milijuna hrvatskih dinara vrijedilo je oko 430.000 maraka, jer je za jednu njemačku marku trebalo izdvojiti oko 230 hrvatskih dinara.
Nakon što su tečajevi iz 'pradavne prošlosti' srušili Obersnelovu tvrdnju kako je isplaćeni iznos u protuvrijednosti iznosio 880.000 maraka, riječki gradonačelnik kazao je da je priča kompleksna i da je ona rezultat devalvacije u vrijeme kada je datirana uplatnica.
Riječki proračun nije oštećen
"U to vrijeme dva je puta mijenjana valuta i bila je galopirajuća inflacija, ali činjenica je da su kamene ploče plaćene 880.000 maraka, što odgovara spornom iznosu," zaključio je Obersnel.
"Naglašavam da proračun Općine Rijeka nije ni na koji način oštećen, iako je točno da tadašnjih oko 99 milijuna dinara odgovara protuiznosu od oko 430.000 maraka. Naime, uplatnica koju sam pronašao je rezultat povrata novca u proračun Općine Rijeka od 22. rujna 1992. godine," pojasnio je.
Fond stambeno-komunalnih djelatnosti platio je 880.000 maraka u lipnju 1992. godine, kada je tečaj za jednu marku bio 112 hrvatskih dinara, za nabavku kamena iz Finske i Španjolske za popločenje Korza. Konačan povrat nakon zatvaranja cijele financijske konstrukcije uslijedio je u rujnu kada je iznos u hrvatskim dinarima vrijedio oko 430.000 maraka. U financiranju Kriznog stožera sudjelovao je Fond stambeno-komunalne djelatnosti, ali nema dokumentacije iz koje bi vidjeli koliko je točno novca uplaćeno, pokušao je pojasniti financijske tijekove iz 1991. godine i 1992. godine Obersnel.
Krizni stožer uplatio je na račun Fonda stambeno komunalne djelatnosti novac kojim je trebalo biti kupljeno oružje i koji je na kraju vraćen, jer taj posao nije realiziran. Fond je za taj iznos kupio kamen za popločenje Korza, a onda je iznos u hrvatskim dinarima uplatio u proračun Općine Rijeka.
Obersnel: Bila je inflacija u to vrijeme"Kamen je kupljen i nalazi se na Korzu. Radi se o vremenu od prije 20 godina, a u cijelu priču bili su uključeni Općina Rijeka, Fond stambeno-komunalne djelatnosti i Krizni stožer koji je imao svoj račun. Sredstva koja su kriznom stožeru uplaćivana koristila su se za razne svrhe, kao što su logistička potpora u kupnju uniformi, hrane, plaća za pripadnike Hrvatske vojske...
Jednako tako, u to vrijeme dva je puta mijenjana valuta i bila je galopirajuća inflacija, ali činjenica je da su kamene ploče plaćene 880.000 maraka, što odgovara spornom iznosu," zaključio je Obersnel.