Otkrijte što je preduvjet poslovnog uspjeha

Prema zaključcima liječnika, psihologa i savjetnika za karijeru, na uspon u poslu često presudnu ulogu ima – spavanje.

Potvrdili su to i znanstvenici uglednog Sveučilišta Harvard opsežnim istraživanjima na tisućama dobrovoljaca obaju spolova, različite dobi, statusa i nacionalnosti, te kulturne pripadnosti. Kvalitetan, opuštajući i dovoljno dug san spada u ključne preduvjete poslovnog uspjeha i zadovoljstva na radu.

Ljudi koji se ujutro rano ozbiljno uhvate posla uspješniji su i efikasniji u profesiji, poslu i karijeri od njihovih vršnjaka koji više vole kasne sate pa rade navečer ili noću.

“Ševe”, koje danju rade, a noću spavaju, imaju veću šansu za uspjeh od “sova”, koje danju drijemaju, a noću nastoje to nadoknaditi radom do kasnih noćnih ili ranih jutarnjih sati. Tijekom noći čovjek je manje maštovit, kreativan i produktivan, ali je i usporeniji i smireniji, zbog čega za određeni posao treba više vremena nego što bi ga trebao danju.

Uzrok neraspoloženja
Noćne ptice nisu svjesne da takvim načinom života ugrožavaju svoje zdravlje. Nedostatak sna štetan je i opasan, negativno utječe na emocije i raspoloženje, ali i na sposobnost logičnog razmišljanja i usredotočenost na određeni zadatak. Sve to u konačnici dovodi do smanjene produktivnosti i radne sposobnosti.

Ovaj zaključak ne odnosi se samo na radno okruženje, nego i na studijsko. Naspavana osoba lakše i brže pri učenju pamti gradivo i uspješnija je u rješavanju problema.

Osim američkih i kanadskih, i japanski znanstvenici ozbiljno upozoravaju na zanemarivanje sna na račun karijere. Naime, većina japanske populacije pokušava “nerazumnim” produžavanjem radnog vremena ostvariti postavljene profesionalne ciljeve, a pri tome zanemaruju činjenicu da je spavanje nezamjenjiv element ostvarivanja uspjeha u karijeri.

To vrijedi ne samo za plave, nego još više za bijele i zlatne ovratnike – stručnjake u intelektualnim zanimanjima.

Otrovni proteini
Za optimalno funkcioniranje naš mozak treba dovoljno sna i odmora. Središnji živčani sustav, s mozgom na čelu, može se opustiti, rasteretiti, osloboditi otrova i osnažiti samo tijekom spavanja. Dubinske analize pokazale su da mozak može u snu izlučiti otrovne proteine koji se danju nakupljaju tijekom mentalnih aktivnosti.

U slučaju pomanjkanja sna ili njegove (potpune) odsutnosti, te otrovne bjelančevine ostaju u mozgu te ometaju nečiju sposobnost razmišljanja i fokusiranja na posao i intelektualne zadatke.

Suprotno uvriježenome mišljenju, ove se posljedice umora ne mogu riješiti konzumiranjem velikih količina kofeina i sličnih stimulansa. Njima možemo izbrisati vanjske znakove umora, ali opasnost ostaje.