Zbog velikog interesa i potražnje na svjetskom tržištu, s naglaskom na azijskom, trpovi su se susreli s ilegalnim ribolovom diljem svijeta što je dovelo do prekomjernog izlova. Kako bi se izbjegla ekološka katastrofa, mnoge su zemlje zabranile izlov pa je tako primjerice Turska uvela zakon o zabrani izlova trpova tijekom sezone razmnožavanja. Navedene mjere imaju funkciju zaštite i kao takve su djelomično uspjele ublažiti problematiku. Ipak, najefikasnija mjera zaštite i očuvanja populacije jest uzgoj.
Uzgoj trpova započeo je u Kini sredinom 80-tih gdje je i danas najdominantniji. U Aziji i Pacifičkim regijama trpovi se najviše uzgajaju u velikim ribnjacima, što čini 75 posto ukupnog uzgoja, dok se ostatak uzgoja osniva na slobodnom pridnenomuzgoju i uzgoju u plitkim vodama gdje su trpovi okruženi mrežama („pen culture“). Na Mediteranu, pak, akvakultura trpova nije razvijena; što zbog nedostatka tehnoloških istraživanja o raznim uzgojnim područjima, o razmnožavanju, prehrani samih trpova, a u konačnici i zbog nedostatka efikasnog plasiranja proizvoda na tržište.
Godišnja proizvodnja trpova samo u Kini iznosi malo više od 200 tisuća tona godišnje (FAO, 2008). Cijena po kilogramu varira od 150 do 800 dolara. Osim Kine, najveći proizvođači na svijetu su Rusija, Island, Sjeverna Amerika, sjeverna obala Australije, Madagaskar, Indonezija i Filipini.
Priprema trpova za konzumaciju sastoji se od kuhanja, sušenja na suncu te pečenja nad vatrom. Koliko će se kuhati ovisi o vrsti s obzirom da svaka vrsta zahtijeva drugačiju termičku obradu. Osim kulinarske primjene, trpovi su poznati po svojim medicinskim svojstvima. Odlični su izvori proteina, vitamina A, vitamina skupine B, kalcija i željeza, a sadržavaju protupalna i antitumorska svojstva te se predstavljaju kao odličan antioksidans. Zahvaljujući sadržaju saponina smatraju se vrlo dobrim antibiotikom, a dodatno se za ekstrakt trpova pokazalo da ima antivirusna svojstva koja potencijalno omogućavaju anti-AIDS terapiju. Uz sve navedeno, trpovi pronalaze svoje mjesto i u kozmetičkoj industriji.
Trpovi pokazuju ključnu ulogu kod integriranog uzgoja s ostalim organizmima. U takvom uzgoju trpovi se hrane organskim tvarima koji nastaju kao rezultat uzgoja riba. Ovo predstavlja prednost integriranog uzgoja kojemu je cilj zapravo smanjiti štetni utjecaj riba. Na taj se način održava ravnoteža u okolišu. Također, pokazalo se da su trpovi, koji su se uzgajali s lososima u okviru integriranog uzgoja, imali kvalitetnije prehrambene značajke nego trpovi koji su uzgajani u ribnjacima.
Dodatna istraživanja kod uzgoja trpova omogućila bi njihovu opsežniju primjenu u medicini, farmaciji i prehrambenoj industriji što bi posljedično dovelo do zaštite prirodne populacije trpova.
Autor: Andrea Nikolov, Odjel za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku