WELLINGTON, 8. ožujka 2011. - Vrsta tuatara donedavno je smatrana tek endemskom vrstom guštera koja obitava na teško dostupnim otočićima oko Novog Zelanda.
No, nedavna otkrića ukazuju da se vrsta nalazi i na 'kopnu', te da se ne radi tek o običnom gušteru, nego dinosauru koji je ostao nepromijenjen još iz doba jure.
Možda najviše fascinira to da ovaj mali dinosaur, koji naraste do 80 centimetara, ne mora konzumirati vodu kako bi preživio, a dovoljno mu je da udahne samo jednom svakih sat vremena.
Možda su mu baš ta svojstva omogućila da, uz krokodile, postane najotpornija i najdugovječnija vrsta. Ono što mu baš ne ide u prilog je brzina kojom se razmnožava.
Za mnoge je postojanje ove vrste samo još jedan dokaz da postoje još neotkrivene vrste i primjerci iz davnina, od kojih je najpoznatije Nessie, čudovište iz Loch Nessa.
I dok ima onih koji jedva čekaju susret s izvanzemaljcima i njihovom mističnom kulturom, drugi smatraju da za takvo što nismo spremni s obzirom da još nismo otkrili niti sve misterije vlastitog planeta.
Tuatara dostiže spolnu zrelost tek nakon 15, 20 godina života, a razdoblje od začeća do novog potomka traje dvije do pet godina. Prosječan životni vijek ovog dinosaura je 60 godina, unatoč tome što mogu doživjeti i 100, pa čak i 200 godina.
Još jedna zanimljivost vezana uz vrstu je da se rađa s trećim okom, za koje se isprva mislilo da je nefunkcionalno. No, oko koje raste na 'čelu', ispod tankog sloja kože, s vremenom postane nevidljivo jer se koža koja ga prekriva zadeblja. Ovo je ujedno i jedina poznata vrsta s tri oka.
Analize DNK su pokazale kako ovaj reptil evoluira brže od bilo koje druge životinje na planetu, prenosi Discovery News. Znanstvenici su usporedili DNK 8.000 godina starih tuatara s živućim primjercima te vrste, a rezultati su pokazali kako se tuatara razvila više od medvjeda, konja i mnogih drugih toplokrvnih stvorenja.
''Tuatare imaju vrlo spor metabolizam. Zato bi pomislili kako se nisu puno promijenili tijekom 200 milijuna godina evolucije'', rekao je David voditelj istraživanja Lambert. On je svoja istraživanja prošli mjesec objavio u magazinu ''Trends in Genetics''.
(PortalOko)