Ovisni o šećeru: Uopće nam nije potreban, a ima učinak kao i alkohol

Zanimljivo je da je ogromna potražnja zapadnog svijeta potaknula sedmerostruko povećanje proizvodnje šećera između 1900. i 1964. god., a u posljednjih 50 godina konzumacija šećera se utrostručila, što nije usporedivo s nijednom drugom namirnicom u povijesti.
Osim što loše djeluje na vitku liniju i zdravlje zubi, šećer je i potvrđeno adiktivan. Neki ugledni stručnjaci čak povlače paralelu između alkoholai šećera – riječ je o supstancijama koje su neizbježne (široko dostupne i ukorijenjene u navike društva), toksične (imaju negativan učinak na zdravlje), stvaraju ovisnost i mogu se zloupotrebljavati te imaju negativan učinak na društvo.

Može zvučati smjelo i pretjerano, ali prekomjerne količine šećera doista djeluju negativno na zdravlje potičući cijeli niz bolesti koje čine metabolički sindrom, a sve je više studija koje dokazuju kako šećer i slatka hrana mogu potaknuti ovisničko ponašanje u ljudi. Stoga se vrlo ozbiljno razmatraju porezi na slatku hranu.

Dnevni unos šećera ne bi trebao premašivati 15 g (jedna velika žlica), međutim, mi značajno premašujemo tu količinu. Nema preporučenog dnevnog unosa za saharozu, štoviše, našem tijelu konzumni bijeli šećer uopće nije potreban.

• Keksi s čokoladnim preljevom (100 g): 43,4 g šećera
• 1 dl aromatizirane vode: 2,25 g šećera
• 1 dl izotoničnog napitka: 4,5 g šećera
• 1 dl ledenog čaja: 8,5 g šećera
• 1 dl gaziranih sokova: 10 g šećera