Potrebno je tek nekoliko dana u morskoj vodi da se motorna jahta pretvori u umjetni koraljni greben. Dagnje i priljepci prekriju brodski trup i usporavaju brod u plovidbi. Kod kontejnerskih brodova to je posebno skup problem, budući da ova pojava povećava potrošnju goriva.
Troškovi se svake godine procjenjuju u stotinama milijuna eura. Zbog toga brodarske tvrtke, ali i privatni vlasnici brodova posežu za tzv. antivegetativnim premazima za zaštitu brodova. A to nisu ništa drugo doli otrovni biocidi, dakle kemikalije koje ubijaju sve vodene organizme u blizini broda. Premazi su namjerno osmišljeni tako da se postupno skidaju s površine, a potom brod okruže vrlo otrovnim zaštitnim slojem, čije, po okoliš opasne tvari, dospiju i u ostale vode te se nakupljaju u sedimentu, donosi
deutsche welleA tako će biti i dalje, barem idućih deset godina, budući da je Europska komisija odgodila rok za provjeru svih proizvoda ove namjene koji postoje na tržištu do 31.12.2024. "Sve dok ne bude nikakve zamjene, proizvodi se neće zabranjivati“, kaže Ulf Jacob iz Njemačke Savezne zaklade za okoliš (DBU).
EU je prvotno imao namjeru do 14. svibnja 2014. ispitati sve na tržištu dostupne antivegetativne premaze, budući da, sukladno novoj europskoj smjernici za biocide, svi djelotvorni sastojci moraju biti registrirani i odobreni – čak i oni već postojeći na tržištu.
Tržišni lideri među brodskim premazima su bakar i njegovi spojevi. No, oni su trn u oku ekolozima, budući da u okoliš ispuštaju otrovne supstance.
Međutim, "kupci ih i dalje traže", kaže Christoph Strakeljahn, tehnički direktor i brodograditelj u tvrtki Nauticare koja uvozi i distribuira brodske premaze. Ako dođe do zabrane bakrenih spojeva u premazima, najprodavaniji proizvodi morat će biti povučeni s tržišta, kaže Strakeljahn.
Članak u cijelosti pročitajte
OVDJE.