Naime, Pankretić je rekao kako županije na ovaj način kako su sad ustrojene, ne mogu povlačiti sredstva iz kohezijskih EU fondova, pa bi Hrvatska odmah nakon izbora, trebala ustrojiti pet novih EU regija: Grad Zagreb, Sjeverozapadnu Hrvatsku, Primorsku Hrvatsku, Dalmaciju i Slavoniju što je u medijima odmah protumačeno kao ukidanje županija, odnosno uspostava novog regionalnog ustroja.
No, to nije točno. EU, točnije njegova statistička agencija EUROSTAT zaista zahtijevaju podjelu Hrvatske na regije, ali isključivo za prikupljanje statističkih podataka. Glasnogovornik EUROSTAT-a Tim Allen kaže da država koja pristupa EU mora podijeliti državu na statističke regije prema unaprijed zadanim kriterijima što je uostalom i u skladu s europskom pravnom stečevinom. A najvažniji kriterij u tzv. NUTS (naziv statističkih regija) klasifikaciji je broj stanovnika.
-Tako NUTS 1 mora imati od 3 do 7 milijuna stanovnika, NUTS 2 od 800 tisuća do 3 milijuna, a NUTS 3 od 150 do 180 tisuća. Postoje još neke niže podijele (LAU i LAU 1), ali one se rjeđe koriste u statističkim istraživanjima – objašnjava Allen.
Upravo je kriterij za određivanje statističke regije NUTS 2 podigao puno prašine u Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku 2007. godine podijelio je Hrvatsku za potrebu NUTS-a 2 na tri regije: Sjeverozapadnu, Panonsku i Jadransku Hrvatsku. Tom prigodom iz Državnog zavoda za statistiku poručili su da ta podjela nije imala nikakve veze s administrativnim prekrajanjem Hrvatske, već samo za prikupljanjem statistike. Željka Tropina Godec, članica Instituta za javnu upravu, objasnila je zašto EU zahtijeva tu statističku podjelu.
- U Hrvatskoj i drugim tranzicijskim zemljama regionalizacija je dio strategije pridruživanja EU jer potiče društveni i ekonomski razvoj. Važna je podjela na statističke regije radi pristupa strukturnim fondovima EU iz kojih se potiče razvoj i strukturne prilagodbe regija – kaže Tropina Godec dodajući da je upravo cilj tih regija uočavanje kojim su područjima potrebna sredstva, jer kohezijski fondovi nisu namijenjeni bogatim europskim zemljama, već onim čiji je BDP po stanovniku manji od 90% prosjeka EU, a tu naravno spada i Hrvatska.
Tako će Hrvatskoj kada uđe u EU na raspolaganju biti 2,2 milijarde eura kohezijskih sredstava.I sve je ovo bilo lijepo i krasno, EUROSTAT se složio s ovim prijedlogom, ali HSS je sve zaustavio.
Prema njihovim stajalištima podjela je loša jer su sjeverozapadne županije stavljene u istu regiju s razvijenim Zagrebom, što će zaustavljati dotok novca prema nerazvijenom dijelu. Zato se spominje ovih pet regija, ali još uvijek nismo ni blizu rješenju ni nakon osam godina od predaje zahtjeva za punopravno članstvo u EU.
Hoće li te statističke regije imati neke administracije i koliko će državnih službenika zapošljavati pitali smo Ministarstvo uprave, ali ostali smo bez odgovora. Također, interesiralo nas je jesu li napokon napravili neku kvalitetnu analizu administrativnog ustroja Hrvatske kako bi se napokon smanjio preveliki broj županija i općina, ali nažalost, kako smo već rekli, nisu se izjasnili.
Maro Marušić