Papa Franjo dolazi u Hrvatsku 2016. nakon proglašenja Stepinca svetim

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, po pisanju Globusa, razgovarala je za posjeta Vatikanu s papom Franjom i i ključnim ljudima Crkve o dva bitna pitanja: hoće li i kada Papa u Hrvatsku i kada i gdje će biti kanonizacija blaženog Alojzija Stepinca.

„Bude li kardinal Stepinac proglašen svetim u Hrvatskoj (možda u rodnom Krašiću; ili pak u Zagrebu, gdje mu se nalazi grob), onda će taj događaj imati više lokalni značaj, što mu donekle može umanjiti vrijednost. Međutim, snažne su intervencije vodstva Katoličke crkve u Hrvata - u odnosu na Vatikan - da se Stepinčeva kanonizacija dogodi upravo u Hrvatskoj. Papa bi tako, donosi Globus, mogao doći u Hrvatsku sljedeće godine.

U takvim bi uvjetima Stepinčeva kanonizacija mogla dodatno produbiti pitanja lustracije. Možda još bolje i preciznije rečeno: time bi bila otvorena nova velika i važna pitanja, to prije što je još živ čovjek, bivši dužnosnik policije i političar, koji je svojedobno, po Titovu nalogu, zatvorio kardinala Stepinca. Riječ je, naravno, o nekadašnjem vrlo visokom dužnosniku Udbe Josipu Manoliću.

Dođe li do kanonizacije kardinala Stepinca, nakon čega automatski slijedi i službeni posjet pape Franje Hrvatskoj - to će biti važan signal Vatikana, upućen državnim vlastima u Hrvatskoj, da se kreće - ili da definitivno treba krenuti - u svojevrsnu dekomunizaciju Hrvatske.

Vatikan u ovom trenutku prosuđuje da je Hrvatska još duboko impregnirana komunističkim duhom i utjecajem te da još nije prošla kroz onaj oblik katarze (ili »tranzicije«) kroz koji su, proteklih godina, prošle ostale istočnoeuropske zemlje.

U Vatikanu u tom pogledu postoje prigovori čak i na račun Poljske, u kojoj je neka vrsta lustracije već poodavno bila izvršena, a procjena je najodgovornijih u Svetoj Stolici da je Hrvatska - kad je o ovom problemu riječ - u puno težoj (ili zaostalijoj) situaciji nego Poljska. A jednim (i to vrlo značajnim) dijelom to je pitanje osjetljivo i zbog toga što će kanonizacija Stepinca neumitno otvoriti i pitanje: tko je, zapravo, ubio sveca Katoličke crkve? Pritom se - moj je dojam - ne misli na neku konkretnu osobu nego na režim koji je donio, a onda i proveo, tu odluku", piše današnji Globus.